Kako spriječiti sušenje stabljike maline

Prisustvo nekih patogena u malinjaku može se otkriti već pred kraj zime ili najkasnije, sa početkom lijepog vremena. Tada se na izdancima uočava prisustvo zaraze i sklerocija. Sklerocije zatim u proljeće klijaju u mnoštvo konidija i na taj način podstiču širenje zaraze.

Prvi znaci zaraze kreću na cvjetovima koji se suše (ovo može biti i posljedica mraza), ali takođe mogu da se ispolje i na sasušenim kruničnim listićima, nakon precvjetavanja. Kako navode u PSSS Kraljevo, u uslovima velike vlažnosti vazduha, gljiva se razmnožava na mrtvim cvjetovima. Kada nastupi period zrenja plodova, onda prelazi na njih. 

U toj fazi i tom stanju ostaje sve dok je velike padavine, najčešće u fazi berbe, ne aktiviraju ponovo. U ovoj fazi i plodovi bivaju zaraženi, omekšavaju, tkivo ploda odumire, poprima smeđu boju, plod postaje vodnjikav i mekan, a na kraju ih prekrije bijela prevlaka plijesni. 

Svesti povrede izdanaka na najmanju mjeru

Kako su oštećenja veoma značajan faktor kod infekcija, neophodno je preduzeti sve (preventivne) mjere kako bi se povrede izdanaka svele na najmanju moguću mjeru. Veoma je važno obratiti pažnju na suzbijanje insekata koji se ubušuju u koru izdanaka i na taj način je oštećuju. Od štetnih insekata, najznačajnija je malinina mušica (Resseliella theobaldi).

Što je dobro znati o sadnji i uzgoju maline?

Značajano je imati u vidu činjenicu da micelija prezimljava u izumrlom tkivu lastara tako da uklanjanje ili uništavanja starih lastara odmah nakon berbe, znatno utiče na smanjenje izvora zaraze. 

Kada su u pitanju hemijske mjere, preporučuju se tretmani preparatima na bazi  tiofanat-metila (Galofungin -T) Tretman se izvodi odmah nakon proljetne rezidbe jer tada ima najveću efikasnost. Potrebno je paziti da se lastari dobro isprskaju na čitavoj površini, naročito je značajna donja polovina izdanka. 

Koji su simptomi sušenja izdanaka

Sušenje izdanaka ispoljit će se kroz slabiji rast pojedinačnih ili svih rodnih, bočnih, izdanaka. Praćeno je uvenućem lišća oko nekrotičnih pjega koje su se takođe pojavile. Lezije smeđe ili purpurne boje, pojavljuju se na glavnom izdanku i imaju sposobnost da se prošire za nekoliko centimetara. 

Pupoljci se iznad lezija suše i tu nema prostora za razvoj lateralnih, rodnih ljetorasta. Ukoliko se ipak desi da se krene sa razvojem ovih pupoljaka, ljetorast se slabo razvija i suši se prije berbe. 

Čest je slučaj i sušenja dijela izdanka iznad mjesta infekcije. Ukoliko se pri tom rezidba vrši po vlažnom vremenu, nakon infekcije, na mjestu skraćivanja izdanka, često dolazi do sušenja izdanka u pravcu od gore ka dole. 

Kako spriječiti sušenje korijena maline?

Zaraženost se povezuje sa oštećenjima koja su izazvana orezivanjem, kao i povredama izdanaka koje su na ovaj način prouzrokovane, ali i svim ostalim vrstama povreda izdanaka. Ovo se prije svega odnosi na povrede izazvane primjenom agrotehničkih mjera ili povrede koje su izazvali insekti. 

Gljiva koja je uzrok infekcije, putem ovih povreda, vrlo brzo prodire u provodne sudove. Oboljenje izaziva prije svega potpuno sušenje izdanaka, a tek u nekim slučajevima i antraknozu (ljubičasta pjegavost izdanaka).

Faktori koji utiču na infekciju

Širenju ove bolesti doprinose sljedeći faktori: velika gustoća izdanaka (više od šest po dužnom metru), duži kišni period u toku cvjetanja i razvitka plodova, neredovno branje, pretjerano đubrenje azotnim đubrivima, pogrešna lokacija zasada (zatvorene doline na primjer), nepravilno postavljanje redova špalira u odnosu na strane svijeta, zakorovljenost malinjaka.

Suzbijanje ove bolesti može da bude preventivnim ili hemijskim mjerama.

Od preventivnih mjera najznačajnije su: izbor otpornijih sorti, izbor dobrog položaja za podizanje zasada maline, veći međuredni razmak, ali i blagovremena berba, transport i čuvanje ubranih plodova.

Od hemijskih preparata mogu se koristiti: Signum (0,15%), Switch (0,08%), Teldor (0,15%), Pyrus (0,20%), Pehar (0,20%).

Obavezno je i preventivno prskanje, koje se izvodi pred samo cvjetanje. Sljedeća zaštitna prskanja fungicidima treba provoditi vodeći računa o karenci primenjenih preparata.