Kako uzgajati mušmulu - zaboravljeno voće?

Mušmulu je prvi opisao grčki botaničar Teofrastus na prijelazu iz stare u novu eru. Ona pripada jabučastim voćnim vrstama. Botanički gledano, ova vrsta je nešto između gloga i kruške.

To je stara voćna vrsta koja nije zastupljena u proizvodnim nasadima i na većim površinama. Uglavnom se može naći kao nasumična voćka u amaterskim nasadima ili na okućnicama. Oko njenog porijekla postoje dva glavna mišljenja koja se razilaze. Prema jednom, ona potječe iz predjela oko Kaspijskog jezera, dok prema drugom potječe iz centralne Europe. Bila je iznimno popularna u srednjem vijeku, a u Francuskoj je i dalje delikatesa, gdje se konzumira sa raznim vinima.

Mušmule su ukrasna stabla koja su u jesen zlatnožute boje, a sredinom ili potkraj proljeća donose velike bijele ili ružičastobijele cvjetove. Najčešće ih možemo vidjeti u žbunastom obliku ili, ako želite veće primjerke, kao polustablašice.

Najčešće zastupljene sorte

Na ovim prostorima se uglavnom mogu naći četiri sorte mušmule: domaća, besjemena, kraljevska i holandska krupna. Domaća mušmula je sitnih do srednje krupnih plodova koji su vrlo ukusni. Plodovi imaju puno sjemenki, ali malo mesa. Ova sorta je otporna na mraz i sušu. Besjemena mušmula je, kako joj ime kaže, bez koštica u plodu. Plodovi ove sorte su sitni, slični plodovima domaće sorte. Veoma je otporna na mraz i sušu. Kraljevska mušmula ima srednje krupne plodove, vrlo sočne i ugodnog ukusa. Otporna je na sušu i mraz i smatra se da je vrlo stara sorta. Holandska krupna ima, kako joj ime kaže, krupne plodove, koji su vrlo ukusni. Sorta je otporna na sušu i mraz, ali su plodovi osjetljivi na čađavu krastavost.

Gdje saditi mušmulu?

Mušmula se sa uspjehom može uzgajati na terenima do 1.000 m nadmorske visine, ali najbolje rezultate daje pri uzgoju do 700 metara. Više joj pogoduju osunčaniji i provjetreniji tereni. Otporna je na niske temperature pa bez oštećenja može podnijeti temperature i do - 30°C, iako joj visoke temperature mogu nanijeti štetu, pogotovo ako se jave u dužem periodu. Dobro podnosi niske temperature tokom mirovanja zahvaljujući kasnom cvjetanju te nikada nema oštećenja cvijeta ili ploda od poznih mrazeva. Zahtijeva dobra, rastresita zemljišta. Nepovoljna su teška i zemljišta podložna zadržavanju vode. Mušmule se mogu uzgajati na raznim vrstama zemljišta, osim na izuzetno vapnenim ili loše ocijeđenim. Optimalna pH vrijednost zemljišta je oko 7, dakle zemljište treba biti neutralno. Da bi održale snažan rast i dobar rod, potrebno im je dovoljno vlage.

Zemljište za sadnju se može pripremati cijelom površinom, ili u trake na većim nagibima, a može se nasad podići i na neoranoj površini, kopanjem većih i dubljih jama. Prije sadnje, na temelju analize zemljišta, treba izvršiti popravke zemljišta ili na plodnost ili na pH vrijednost, ovisno o rezultatima analize. Najbolje je sadnju obaviti tijekom jeseni. Sadnja se preporučuje na 4 x 4 ili pak 4 x 3 metra, što zahtijeva 625 odnosno 834 sadnice po hektaru. Počinje sa rađanjem od druge godine po sadnji, u punom rodu daje prinos 12-15 t/ha.

Zahtjevi uzgoja mušmule su slični kao i za jabuke, s tim što su mušmule vrlo otporne na bolesti. Sadnice mušmule su prilično otporne na biljne bolesti i štetne insekte. Ipak, mušmulu mogu napasti gusjenice koje jedu listove i gljivična pjegavost listova.

Razmnožavanje kalemljenjem

Mušmula se najčešće proizvodi kalemljenjem na vegetativne podloge dunje (MA, ĆA 7, Provansalska dunja Ba 29). Izuzetno se kalemi na sjemenjake oskoruše za pjeskovita i gloga za krečna zemljišta. Samooplodne su, što znači da im za oplodnju nisu potrebni oprašivači. Plodovi su jabučasti i pomalo plosnati, sa trajnim izbočenim rožnatim čašicama.

Orezivanje i oblikovanje

Mušmula se uzgaja najčešće u obliku kotlaste ili poboljšane piramidalne krošnje. Žbunast oblik postiže se kao i kod jabuka. Početno orezivanje za polustablašice je kao i kod jabuka. Kada je utvrđena glavna okosnica, zimi povremeno prorjeđujte grančice da biste zadržali otvorenu krošnju. Rezidba u rodu je slična kao kod ostalih jabučastih voćki, a svodi se na uklanjanje suhih ili polomljenih i oštećenih grana i prorjeđivanje krune. Jednogodišnje grane se mogu skraćivati u cilju pospješivanja rodnosti, sprječavanja izduživanja grana i boljeg obrastanja grana sa rodnim grančicama.

Kada brati i kako skladištiti plodove?

Plodovi dospijevaju za berbu krajem listopada ili početkom studenog, i ovisno o sorti mase su 10 do 70 grama. Plodove ostavite što duže na stablu da bi postigli pun ukus. Uberite ih pred kraj jeseni, kada se peteljka lako odvaja od grane, po mogućnosti kada je suho vrijeme. Berba plodova se obavlja ručno, poslije prvih jačih mrazeva, poslije opadanja lista. Berba se obavlja u drvene ili plastične gajbice u sloju visine dva do tri ploda.

Plodovi su odmah poslije berbe neukusni i prije upotrebe ih treba uskladištiti. Da bi se spriječilo nastajanje truleži, peteljke potopite u jaku otopinu soli pa tek onda poslažite plodove u gajbice, i to tako da se ne dodiruju i da im čašice budu okrenute prema dolje. Upotrebljavajte ih kada meso omekša i postane smeđe. Podnosi dosta hladne uvjete čuvanja. Najbolje se čuva na temperaturi od 2-5°C i pri relativnoj vlažnosti zraka oko 70%.

Za tržište se koriste plodovi koji su omekšali, promijenili kemijski sastav ploda, gnjili plodovi. Cijena svježih plodova je u prosjeku dva do tri puta veća od konzumne jabuke. Sviježi plod se prodaje u periodu studeni - siječanj.

Upotreba mušmule

Mušmula se može jesti neprerađena, u sirovom obliku. Od nje se može praviti marmelada, liker i rakija, a poznavatelji narodne medicine tvrde da poboljšava vid, jačaju jetru i bubrege, popravlja krvnu sliku, otklanjaju bolove u leđima i koljenima. Preporučuje se i kod vrtoglavice, dijareje, infekcije usne šupljine, čak i protiv impotencije.

Istraživači su dokazali da je plod mušmule vrlo bogat fosforom, kalijem, kalcijem, magneziijem, željezom i antioksidansima te je vrlo značajna namirnica za zdravlje ljudi. Pored ovih supstanci, mušmula sadrži brojne druge sastojke, tanin, vitamin C, pektin, smolu, jabukovu, limunsku i vinsku kiselinu.

S obzirom na to da nezreli plod mušmule steže sluznicu, može se koristiti za zaustavljanje krvarenja desni i sprječavanje pojave afti u ustima. Također, potiče rad žlijezda slinovnica i želuca, zbog čega se posebno preporučuje starijim osobama. I sjemenke ove biljke su vrlo zdrave, drže se u vodi dok ne nabubre, a za to vrijeme oslobađaju ljekovite sastojke. Ova voda koristi se kao oblog kod povreda kože.

Što se tiče ostalih dijelova biljke, koristi se i cvijet i list koji se bere u proljeće. Suše se na zraku i koriste kao čaj. Sve su ovo razlozi da nabavite sadnice mušmule ove, ili sljedeće godine. Svako dvorište treba imati barem jedno stablo ove neobične voćke.

Foto: Vjekoslav Hudolin