Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita masline
  • 06.12.2020. 13:30

Kasna gnojidba i rezidba masline nakon berbe povećavaju štete od hladnoće

Dio maslinara nakon završene berbe odmah kreće s rezidbom, što nikako ne bi smjeli raditi. Naime, ona dovodi do kolanja sokova jer stablo time zacjeljuje rane i oštećenja, pojašnjava dr.sc. Kristijan Franin.

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
  • 2.913
  • 199
  • 0

Pravilno vrijeme gnojidbe i rezidbe maslina itekako je važno, kao i njezina zaštita.

Jesen je i period u kojem dolazi do nešto obilnijeg stvaranja spora ekonomski najopasnijeg uzročnika bolesti, paunovog oka (Spilocea oleagina) pa je do sada već trebalo obaviti zaštitu. "Ako je jesenska zaštita izostala, tretiranje je poželjno obaviti odmah nakon berbe“, piše za Maslinar dr.sc Kristijan Franin

U tu svrhu preporučuje sredstva na bazi bakra, a posebno bakarni oksiklorid i to u količini od 200 do 300 g/100 l vode te pojašnjava da je za razliku od nekih drugih Cu fungicida kod novijih pripravaka na osnovu bakarnog oksiklorida doza nešto manja, a djelatna tvar se otpušta postupno pa je i djelovanje nešto duže. 

Ranije otpadanje lišća može dovesti do šoka 

Svakako je važno poštivati propisanu dozu i tretirati odmah nakon pripreme škropiva. Ako smo ipak propustili jesenske rokove, kasno zimsko tretiranje bakrom neće značajnije pridonijeti zaštiti pa ga treba izbjegavati. Naime bakar može uzrokovati otpadanje zaraženog lišća prije vremena. "Treba imati na umu da iako zaraženo, lišće još uvijek doprinosi stvaranju cvjetnih pupova“, naglašava stručnjak.

Ranije otpadanje lišća može dovesti do izvjesnog šoka i dodatno oslabiti biljku. Kako neki od maslinara zajedno s berbom obavljaju i odstranjivanje dijela krošnje, visokih, teško dostupnih ili prstenovanih grana, tretiranje bakrom donosi i dodatnu korist. Neki spojevi na bazi Cu sprječavaju širenje bakterije Pseudomonas savastanoi koja uzrokuje rak masline. Navedena bakterija inficira stablo na nekoliko načina. 

"Uglavnom su to razna mehanička oštećenja kao npr. lomovi uslijed jakih vjetrova, rane nakon rezidbe, oštećenja od tresača, kao i ožiljci koji nastaju nakon berbe, te otpadanja plodova i lišća. U maslinicima gdje već postoji bolest bi nakon rezidbe trebalo uništiti (spaliti) odstranjene grane“, dodaje.

Kako i kada se javljaju prva oštećenja?

Maslina kao i druge mediteranske kulture teško podnosi dulje razdoblje trajanja niskih temperatura. Prema dosadašnjim podacima stablo počinje patiti na temperaturama koje su niže od 3 do 4 °C. 

Daljnjim snižavanjem temperaturnih vrijednosti štete su naravno sve veće i ozbiljnije. Svi kultivari obično dobro podnose temperature do - 5 °C, međutim problemi se javljaju ako se temperature spuste i to razdoblje potraje duže vrijeme. "Prva oštećenja uglavnom nastaju pri temperaturama od -7 do - 10 °C ako takvi uvjeti traju više od 8 do 10 dana. Do pozebe dolazi kod vrijednosti temperatura od - 12 do - 13 °C“,  navodi Franin.

Najprije stradavaju vegetativni vrhovi, objašnjava, zatim lišće, grančice, deblje grane i konačno samo deblo. Prvi znakovi oštećenja su sušenje vršnih izbojaka i promjena boje lišća koje poprima brončani izgled, a nakon toga nekrotizira i otpada. U slučaju jačih i dugotrajnijih udara hladnoće dolazi do nekrotičnih promjena mladih, pa zatim starijih grana i debla. Na pojedinim dijelovima se pojavljuju lezije i puca kora. "Ako takvo razdoblje traje više dana uz prisutnost mraza ili snijega štete mogu biti vrlo velike“, upozorava.

Zašto su dušik, fosfor i bor bitni za bolji urod masline?

Maslina najniže temperature podnosi u periodu dubokog zimskog mirovanja, a to su prosinac i siječanj. Međutim, ako u biljci krene kolanje sokova, može doći do pozebe i na nekoliko stupnjeva ispod nule (-3 do -5 °C). Dodatni problem u kombinaciji s niskim temperaturama uzrokuju i jaki vjetrovi. U tom smislu je posebno opasna jaka bura koja na nekim područjima može izazvati i posolicu. 

Istarska bjelica i Krvavica podnose niske temperature 

Na ovaj fenomen su otpornija stabla gustih krošnji jer se sol uglavnom zadržava na vanjskom dijelu i ne prodire do unutrašnjosti. Otpornost ili tolerantnost prema hladnoći je ponajprije obilježje kultivara tako da od domaćih sorti koje podnose niske temperature treba spomenuti Istarsku bjelicu i Krvavicu, a od stranih najznačajnije su Ascolana Tenera i Leccino. 

"Naravno, osim sorte otpornost ovisi o položaju, agrotehnici, vremenu trajanja zahlađenja, te stanju i starosti stabla“, naglašava stručnjak i dodaje kako su najbolje otvorene i prozračne ekspozicije, a svakako bi trebalo izbjegavati položaje na kojima se dulje zadržava magla. Korijenje ne podnosi vlagu u tlu tijekom duljeg razdoblja pa su puno bolji drenirani tereni, te pjeskovito-ilovasta tla opskrbljena kalcijem.

Bitna je i površina

Također savjetuje i na koji način te kakvu površinu odabrati. 

Prilikom izbora površina za podizanje nasada trebalo bi dati prednost južnim i jugozapadnim ekspozicijama. Otpornost prema smrzavanju i niskim temperaturama povećava i izbalansirana gnojidba. "Najveću opasnost predstavlja gnojidba koja je obavljena kasno i to posebno mineralnim gnojivima. Takav postupak potiče kolanje sokova biljke, što dodatno stvara osjetljivost na hladnoću“, pojašnjava.  

Dodatni problem je i rezidba. Dio maslinara nakon završene berbe odmah kreće s njom što nikako ne bi smjeli raditi. Naime, ona također dovodi do kolanja sokova jer stablo time zacjeljuje rane i oštećenja.

"Dakle, kasna gnojidba i rezidba nakon berbe dodatno povećavaju štete od hladnoće jer te mjere uzrokuju rast biljke koja bi zapravo u ovom periodu trebala ući u fazu mirovanja“, ističe stručnjak.

Dobra rezidba maslina - manje štetnika i bolesti

Osim toga, pogotovo kod mladih stabala poželjno je nastirati (malčirati) tlo kompostom, zrelim stajnjakom ili pokošenom travom. Time sprječavamo rashlađivanje dubljih slojeva tla i štitimo korijen od propadanja. Moguća je i primjena i tzv. antistres preparata kao što su pripravci na bazi mikroorganizama, aminokiselina ili nekih biljnih hranjiva. 

Mlada stabla mogu se zaštititi agrotekstilom

Ti preparati kod biljaka potiču stvaranje tzv. antifreeze proteina i antifreeze aminokiselina, što dovodi do povećanja otpornosti biljaka prema stresu uzrokovanom hladnoćom. Biljka ih najčešće usvaja putem lista, ali i korijena. Navedeni preparati utječu na promjene u metabolizmu biljke, što dovodi do stvaranja prethodno navedenih proteina i aminokiselina, te šećera i vitamina. 

Djelotvornost im je obično do 15 dana nakon primjene. Učinkovitost ovakvih preparata je bolja ako se primijene nekoliko dana prije zahlađenja i to pri temperaturi od minimalno 10 °C.   

Franin upozorava i kako primjena neposredno pred zahlađenje može izazvati suprotan učinak, odnosno smrzavanje dijelova biljke. 

"Mlada stabla je moguće zaštititi agrotekstilom koji omogućuje normalan prolaz svjetlosti i zraka. U prekrivanju krošnje nikako nije poželjno koristiti plastične vreće“, savjetuje za kraj.


Povezana biljna vrsta

Maslina

Maslina

Sinonim: - | Engleski naziv: Olive | Latinski naziv: Olea europea L.

Maslina je zimzelena biljka koja može dostići visinu 3 – 13 m. Najveći svjetski proizvođač maslina je Španjolska, a slijedi ju Italija. Jedno stablo masline može dati 15 – 40 kg... Više [+]

Tagovi

Maslina Gnojidba Rezidba Površina Bakar Niske temperature


Autorica

Mila Botteri

Više [+]

Urednica časopisa Maslinar.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P