Koji su ključni faktori za uspješnu organsku proizvodnju voća?

Organska poljoprivreda predstavlja sistem ekološkog upravljanja čiji je cilj postizanje eko ravnoteže i balansirane životne sredine u kojoj postoji bogatstvo kako biljnih tako i životinjskih vrsta. Raznovrsnošću flore i faune doprinosimo tome da ova poljoprivredna proizvodnja bude održiv sistem.

Najbolje možemo da je definišemo kroz njen cilj, a to je proizvodnja zdravstveno bezbjedne, kvalitetne hrane na ekološki održiv način, kaže stručnjak za voćarstvo Suzana Jerkić iz Poljoprivredno stručne službe.

Preduslov - udaljenost od konveniconalnih površina

Prije podizanja zasada neophodno je odraditi agrohemijsku analizu zemljišta, a zatim krenuti sa poboljšanjem plodnosti tla, odnosno povećanjem organske materije u njemu, kako bi bilo što produktivnije.

Za uspješno podizanje organskih voćnih zasada ili prelazak postojećih, potrebno je da se ispoštuju određeni preduslovi koji će obezbjediti određenu sigurnost u domaćoj organskoj proizvodnji. Osnovno pravilo je da parcela na kojoj se gaje usjevi treba biti najmanje pet do šest metara udaljena od drugih konvencionalnih površina.

Samo sertifikat dokazuje da je neki proizvod organski

Ukoliko nema te udaljenosti, tada treba da se zasadi bio-barijera koja će štititi organski zasad od prelaska sintetičkih preparata koji se upotrebljavaju u susjednim tradicionalnim sistemima. Period prelaza ili konverzije, kod voćarske proizvodnje traje tri godine sa izuzetkom kada kontrolno i sertifikaciono tijelo može smanjiti period konverzije, uzimajući u obzir dokaze o prethodnom upravljanju površinama.

Paralelni uzgoj nije dozvoljen

Sertifikacija zasada obavlja se svake godine. Paralelna proizvodnja na jednoj farmi, odnosno uzgajanje iste voćne vrste istovremeno na organski i konvencionalni način nije dozvoljena, osim ako su različite sorte sa lako prepoznatljivim karakteristikama. Sadni material koji se upotrebljava u organskom voćarstvu treba takođe da bude organskog porijekla.

Kako prihraniti jabuke u organskoj proizvodnji

U uslovima kada organski sadni materijal nije dostupan, dozvoljeno je korištenje onog redovnog, ali pod uslovom da nije genetički modifikovan ili tretiran sintetičkim preparatima i da je odobren od kontrolnog tijela, objašnjava stručnjak za voćarstvo.

Kvalitet i ekspozicija terena 

Važan faktor u planiranju organske proizvodnje je lokacija na kojoj će biti podignut zasad. Voćna vrsta koja će se gajiti zavisi od tipa i od kvaliteta zemljišta. Tlo je od velike važnosti pri uzgoju bilo kog usjeva u organskoj poljoprivredi.

Jerkić ističe da je ekspozicija terena takođe veoma bitna kada je organski uzgoj u pitanju. Najpovoljnija je južna ili jugoistočna strana, zato što ukoliko je toplije, utoliko se bolje iskorištava sunčeva svjetlost i vrlo brzo se dižu jutarnje rose, koje su značajan faktor za pojavu bolesti i štetočina u toku vegetacije.

Đubrenje u organskim voćnjacima

Mjesto koje je zaštićeno od dominantnih vjetrova u reonu uzgajanja, isto je tako povoljno. Na pozicijama sa dobrim strujanjem zraka, gdje je rjetka pojava mrazeva, magle, zračna i površinska vlaga se mnogo ne zadržavaju, ima manje bolesti voća.

Važni mikroklimatski faktori

Mikroklimatski uslovi koje bi trebalo znati su: minimalne (zimske) temperature, pojava ranih proljetnih i jesenjih mrazeva, količina vodenog taloga, padavine i njihov raspored u toku godine, vlažnost zraka i tla, vjetrovi, njihov pravac kretanja (koji je vjetar dominantan na toj lokaciji), njihov intenzitet, pojava grada.

Za organsku proizvodnju pogodna su plodna rastresita i duboka tla (gajnjače, aluvijalna i deluvijalna tla), čija je pH vrijednost u optimalnom opsegu za datu voćnu vrstu.