Osim ekspozicije terena, plodnosti zemljišta i reljefa, pri izboru položaja za podizanje voćnjaka, mora se voditi računa i o transportabilnosti plodova.
Kod izbora terena mora se voditi računa o kvalitetu i plodnosti zemljišta: sadržaj humusa, makro i mikro elemenata, zatim pH vrijednosti, sadržaju aktivnog kreča, sadržaju alkalnih soli, dubini zemljišta, granulometrijskom (mehaničkom) sastavu. Također i o klimi reona, reljefu terena, ekspoziciji parcele, blizini vodenih površina, zaklonjenosti od hladnih vjetrova, i tako dalje.
Pri izboru položaja za podizanje voćnjaka, mora se voditi računa i o transportabilnosti plodova.
Zemljište je sredina koja predstavlja primaran činilac egzistencije, produktivnosti i dugovječnosti voćaka, te mora pružiti optimalne toplotne i vodno vazdušne uslove korijenovom sistemu. Zbog toga aktivni sloj zemljišta mora odgovarati sljedećim zahtjevima:
Projektiranje i podizanje voćnjaka - od prvog do posljednjeg koraka
Reljef je skup oblika terena zemljišta i karakteriše ga nizina i uzvišenja koji manifestuje ekološke (zemljište i klima) i fitotehničke (mogućnosti primjene mehanizacije) uslove za gajenje voćaka. Za podizanje voćnjaka najčešće se koriste srednji dijelovi ravnih i prostranih padina, sa različitim nagibom. Voćkama najviše odgovaraju blago brežuljkasti tereni. Veliki nagib poboljšava toplotne uslove, ali smanjuje upotrebljivost zemljišta zbog jake erozije kao i mogućnost korišćenja mehanizacije.
Na velikim nagibima voćke se sade po izohipsama.
Na ekspoziciju terena najviše utiče na temperaturu i vlažnost područja, generalno su najtopliji i najsuhlji u sjevernoj hemisferi južni položaji, a u južnoj hemisferi - to su sjeverni položaji. Međutim, uticaj ekspozicije terena zavisi u velikoj mjeri i od ostalih činilaca (geografska širina i dužina, nadmorska visina, jačina nagiba).
Usporava kretanje vegetacije te su voćke otpornije na pozne mrazeve, u jesen su uslovi za sazrevanje povoljniji, tokom zime su ublaženi nagli i jaki prelazi temperature.
Zbog jakih zimskih mrazeva i kraće vegetacije, velike nadmorske visine nisu pogodne za voćarstvo, a gornja granica zavisi od voćne vrste. Idući ka severu, smanjuje se nadmorska visina na kojoj se voćke mogu uspješno gajiti.
Tagovi
Autor