Ako u masliniku rastu trputac, mišjakinja, maslačak, kopriva i sljez, to znači da imamo zemljište bogato s kompostom i gnojivom koje je čovjek proizveo i njime obogatio određeno tlo.
Koji su to korovi u masliniku? Jesu li štetni ili pak korisni?
Naši su stari, piše Maslinar vodili računa i brinuli se o svakojakim vrstama divljih biljaka, dobro znajući da korov mnogo više doprinosi zaštiti tla nego što mu šteti. Upravo te divlje trave, koristili su kao hranu i lijek, ne samo za vlastito tijelo, već i da nahrane i obnove tlo, jer one, duboko uronjenim korijenom izvlače iz tla na površinu elemente koje su izvan dosega kultiviranih biljaka.
Prva skupina korova kao što su kiselice, paprati i preslice, ukazuje nam na povećanu kiselost tla, odnosno da mu nedostaje zraka, loša drenaža na površini, ali i najvažnije da mu nedostaje humusa. Živi korovi rastvaraju tlo vlastitim korijenjem, odnosno truljenjem ostavljaju vlakna u tlu.
Pokošeni, niski korovi omogućavaju maslini da lakše podnosi sušu, nego kada je zemlja čista ili još gore opustošena djelovanjem kemijskih herbicida. Vlaga se diže s vanjske strane korijena korova, zaustavljajući isparavanja s površinskog sloja zemlje, a u isto vrijeme taj niski korov pruža zemlji ispod stabala fini hlad u trenucima kada sunce jako prži zemlju, ali i štiti zemlju kod jakih pljuskova.
Ako u masliniku rastu trputac, mišjakinja, maslačak, kopriva i sljez, to znači da imamo zemljište bogato kompostom i gnojivom koje je čovjek proizveo i njime obogatio određeno tlo.
S druge strane, kada se pojave korovi poput gorušice, lobode, pirike, konjske koprive i kamilice, možemo biti sigurno da je tome uzrok višak potaše, odnosno kalijeva karbonata.
Maslina koju smo navikli da uzima hranu (NPK gnojivo) iz plitkih slojeva zemlje, izgubila je sposobnost prodiranja duboko u nju. No, kada postoje korovi u masliniku koji svojim korijenjem stvaraju tunele, tada ih i ova voćka može lakše svojim žilama slijediti u potrazi za hranom, ali i radi stabilnosti.
Najbolje ćemo suzbiti korov ako redovito i često kosimo travu i to tako da suzbijamo sazrijevanje jednogodišnje trave, dok kod višegodišnjih korova košnjom iscrpljujemo korijen jer mu suzbijamo lisnu masu.
Korovi se mogu suzbiti na prirodan način. Tako se u koncentraciji od 15 posto vinske kvasine, (pet posto octene kiseline i pet posto limunske kiseline) prskaju korovi, najbolje dok su listići mladi.
Važno je napomenuti kako herbicidi ne mogu iskorijeniti korove. Kemikalije i otrovi rješavaju samo posljedice, ali ne i uzrok nicanja.
Tagovi
Autorica
Partner
Split,
Hrvatska
tel: 021/315-440,
e-mail: ratka.mihaljevic@kronomedia.hr
web: https://www.maslinar.com/