Kraj vegetacije - idealan za uzimanje zrelih reznica pojedinih voćnih kultura

Razmnožavanje reznicama, zahvaljujući jednostavnosti, ima široku kulturu u biljnoj proizvodnji. Iako je ono zastupljeno u hortikulturi, šumarstvu i voćarstvu, najveći značaj pridaje mu se u voćarstvu, upravo zbog toga što se radi o vegetativnom načinu razmnožavanja gdje se osobine matične biljke prenose na potomstvo.

Generativnim razmnožavanjem (sjemenom) postoji velika varijabilnost pa je teško znati kakvo će potomstvo osobine poprimiti od matične biljke. Upravo su vegetativni načini razmnožavanja napravili revoluciju kod proizvodnje sadnog materijala zbog skoro detaljnog prenošenja osobina na potomstvo (postoje još neki odlučujući faktori poput osobina podloge kod kalemljenja).

Vegetativni načini razmnožavanja su sljedeći: razmnožavanje kalemljenjem, razmnožavanje živićima, izdancima, reznicama, položenicama, nagrtanicama, razmnožavanje dijeljenjem grma i slično.

Razmnožavanjem reznicama može se uspješno razmnožavati većina biljaka

Najrasprostranjenije je kalemljenje. Ipak, smatra se da najveću pažnju u budućnosti treba posvetiti razmnožavanju reznicama, a prvenstveno zrelim reznicama, zbog niza olakšavajućih okolnosti i samog postotka uspjeha razmnožavanja.

Pod reznicama se podrazumijevaju vegetativni dijelovi različith biljnih organa – korijena, stabla i listova odvojenih od matične biljke, kod kojih se na pogodnom supstratu i uz odgovarajuće uvjete formira adventivni korijen, te se tako reparacijom i regeneracijom dobivaju sadnice pogodne za uzgoj i produktivnost. Reparacija je sposobnost biljke da obnovi izgubljene organe, a regeneracija je sposobnost stvaranja čitavog organizma iz izdvojenih dijelova.

Ovim vidom razmnožavanja može se uspješno razmnožavati većina biljaka.

Za uspješno razmnožavanje biljaka ovim načinom trebaju se ispuniti određeni uvjeti, kao što su uvjeti sredine u kojima se vrši ukorijenjivanje, izbor reznica, tretman i način pripreme, vrijeme uzimanja i slično.

Naročito se adventivni korijen uspješno razvija iz nježnog bljnog tkiva, te se pri ovom postupku mora dati prednost jednogodišnjim prirastima, a izuzetno se mogu koristiti višegodišnji prirasti.

Razmnožavanje reznicama može biti: razmnožavanje korijenovim reznicama, razmnožavanje lisnim reznicama, razmnožavanje zelenim reznicama te razmnožavanje zrelim reznicama.

Najčešće razmnožavanje reznicama koje se koristi je upravo razmnožavanje zrelim reznicama zbog trenutka prikupljanja ovakvih reznica i načina tretmana istima kako bi se dobio sadni materijal.

Izbojci koji se upotrebljavaju moraju biti skroz dozreli i normalno razvijeni

Pod zrelim reznicama podrazumijevaju se dijelovi izboja, najčešće jednogodišnjih, bez listova, ali s pupoljcima, pripremljenim u zimskom mirovanju drvenastih biljaka. Reznice se dobivaju rezanjem izbojaka na dužinu 15-30 cm. Oni izbojci koji se upotrebljavaju moraju biti skroz dozreli, moraju biti normalno razvijeni. Debljina izbojaka mora biti 5 mm. Tanji izbojci najčešće nisu pogodni jer su siromašni rezervnim tvarima i slabo se ožiljavaju.

Najpovoljnije vrijeme za uzimanje reznica je neposredno poslije završetka vegetacije. U ovom periodu u izbojcima se nalazi najveća količina organskih tvari o kojima ovisi stupanj ožiljavanja reznica.

Reznice se mogu uzimati s matičnih stabala iz voćnjaka, ali i iz matičnjaka reznica. Broj reznica koji se dobije od jednog matičnog stabla ovisi od vrste, bujnosti i kondicije matične biljke.

Uzimanje reznica s matične biljke obavlja se oštrim nožem. Najbolje je kada se reznice režu tako da je donji rez neposredno ispod koljenca (nodusa), a gornji 2-4 mm iznad posljednjeg pupoljka ostavljenog na reznici. Ovako izrezane reznice vežu se u snopiće i vrši se njihova stratifikacija. Stratifikacija se obavlja u vlažnom čistom pijesku ili piljevini. To se mora obavljati u hladnoj prostoriji gdje je temperatura oko 5 stupnjeva Celzijusa, da bi se sprječilo bubrenje pupoljaka.

Radovi u proljeće

Kada dođe proljeće, reznice se obično sade u posebno pripremljeno zemljište koje se u rasadničarstvu inače naziva prporište. To zemljište mora biti dobro porozno i optimalno vlažno. Tamo gdje su zemljišta suha, sadnju treba izvršiti dublje, a gdje su zemljišta teška, treba izvršiti pliću sadnju.

Zimska rezidba krušaka: Manje grana - veća snaga voćke

U prporištu, reznice se sade dosta gusto. Razmaci sadnje su 30x10 cm. Zagrtanje se vrši rahlom zemljom izmiješanom s humusom. Po pravilu, zagrnuti dio pod zemljom je 2/3 reznice tako da iznad zemlje ostane samo 1-2 pupoljka. Prilikom sadnje reznice se zaprašuju ili potapaju u neki od fitohormona za stimuliranje ožiljavanja. Ovdje reznice ostaju u prporištu cijelu vegetaciju i za to vrijeme se dobro ožile i u ranu jesen vade i biraju najbolje.

Zrele reznice se koriste za razmnožavanje listopadnih voćaka i šumskog drveća. Naslovna fotografija prikazuje sadnice smokve koje su dobivene metodom razmnožavanja zrelih reznica.