Lješnjaci i bobičasto voće najisplativiji!

Prema izračunu stručnjaka Savjetodavne službe, prošle su godine kod nas najisplativije kulture bile lješnjaci u ljusci, kupine, maline, kruške, trešnje, borovnice, jagode, aronija, breskve, celer, salata kristalka, cvjetača, rani kupus i rajčica. Evo i pojašnjenja.

Ukoliko imate plantažu kupine i prodajete urod po prosječnoj cijeni od 10 kuna za kilogram, a prinos vam je 15 tona po hektaru i nakon što odbijete sve troškove, možete zaraditi oko 72 tisuće kuna. No, najisplativije među bobičastim voćem su, prema mišljenju agronoma, borovnice i jagode.

Kilogram oraha 200,00 kuna

S borovnicama, jagodama, orasima i lješnjacima igrate na sigurno!

"Uz prosječnu cijenu od 35,00 kuna za kilogram, na hektaru borovnice ubere se i 525 tisuća kuna slatkih plodova ili, primjerice 480 tisuća kuna u jagodama, što proizvođaču na kraju donesu 373 tisuće, odnosno 236 tisuća kuna bruto dohotka. Isplative su i kruške, s kojima Hrvatska ne pokriva niti 40% svojih potreba, a donose oko 28.000 kuna po hektaru, dok se na breskvama u priobalju može zaraditi i 57 tisuća.

S orasima i lješnjacima nema puno posla i lani je kilogram oljuštenih u trgovinama dosezao i 200,00 kuna, a onoga u ljusci 30,00 kn, što je poljoprivredniku donijelo bruto dohodak od 35 tisuća za orah i 20 tisuća kuna za lješnjake“ ističu u Savjetodavnoj službi.

Zaposliti 20 tisuća OPG-a

Uz pomoć EU novca, Hrvatska bi mogla odlično zarađivati na izvozu voća i povrća!

Proizvođač povrća iz Zagreba, Stjepan Horvat, smatra da Hrvatska bez problema može izvoziti i salatu i kupusnjače. U Savjetodavnoj službi su izračunali da rani kupus donosi 31 tisuća kuna bruto dohotka, salata 47 tisuća, a rajčica i celer na otvorenom i više od 53 tisuće kuna.

Zagrebački voćar Frane Ivković kaže da je i proizvodnja voća naš veliki potencijal te da još nije kasno da se uz dobru i pametnu poljoprivrednu politiku s novcem EU za ruralni razvoj, u razvoj voćarske proizvodnje uloži milijarda eura, koja bi Hrvatskoj brzo priskrbila status zemlje izvoznice nekoliko sorti voća, vrijednih 350 milijuna eura, a i zaposliti bi se moglo gotovo 20 tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Jagodičasto voće nosi najveću vrijednost

Dok Srbija na izvozu malina zarađuje, kod nas još ima status ukrasnog grma.

Među zanimljivijim kulturama je i kamilica, no za njezinu proizvodnju trebaju i sušare. Stoga su povrće i voće ipak dohodovniji, ali je puno teže organizirati proizvodnju i dočekati da neke voćke dođu u rod. Jagodičaste voćne vrste zato su, smatra voćar Ivković, najisplativije. Maline, koje susjednoj Srbiji podebljavaju izvoznu bilancu za više od 100 milijuna dolara na godinu i kod nas su tražena roba, a za kilogram nerijetko treba izdvojiti i 40,00 kuna, dok se uz prosječnu cijenu od 12,00 kuna, dolazi do bruto zarade od 99,7 tisuća kuna po hektaru.

Vrijeme onih tradicionalnih poljoprivrednih kultura, poput pšenice i kukuruza, smatraju stručnjaci, kod nas je prošlo. Ne zato što ih Hrvatska ne treba, daleko od toga, već je njihova proizvodnja postala neisplativa, kako god okrenete.