Ljetnjom rezidbom stvara se veći broj rodnih pupoljaka na kratkim jednogodišnjim grančicama, za narednu vegetacionu sezonu, a i smanjuje se bujnost stabala.
Trešnja je voćka koja traži da se oko nje dosta radi u što spada i ljetnja rezidba koja se obavlja od završetka berbe pa sve do septembra. Može da se obavlja u više navrata. Uvijek uz sebe morate imati makaze za "štrickanje" grana, odnosno, da nakon uklanjanja dužih skraćujete jednogodišnje priraste koji u bazi imaju rodne pupoljke za iduću godinu i koji sa majskim kiticama predstavljaju rodne grane trešanja.
Tako ćete spriječiti produžavanje prirasta i akumulirati hranjljive materije koje će da omoguće bolju diferencijaciju i rodnost u sljedećoj sezoni. Pazite da prilikom skraćivanja ostavite na vrhu vegetativni, ne cvjetni pup koji je krupniji. Ako ostavite cvjetni, lako može doći do sušenja tih prirasta.
Naravno da bi trebalo da se odstrane i dvogodišnje i starije grane koje zasjenjuju unutrašnjost krošnje. Odstranjivanjem ljetorasta koji su izrasli iz rezova u zimskoj rezidbi, spriječava se divljanje stabla, čuvaju se hranjljive materije i mikroelementi koji su neophodni za prelazak lisnog u generativni pupoljak.
Uvijek bi trebalo imati na umu da gusta krošnja i slabo osvjetljene grane i pupoljci predstavljaju idealne uslove za razvoj bolesti i štetočina. Bez obzira koje sredstvo ili atomizer da koristite, neće doći do ravnomjernog raspoređivanja po svakom pupoljku, listu ili grani.
Dakle, sve jake koje idu u unutrašnjost moraju da se odrežu, a na onima koje ostaju može da se izvrši uklanjanje dvogodišnjih koje takođe idu u unutrašnjost. Takođe bi trebalo ostaviti jednogodišnje grančice i majske kitice koje su bliže provodnici jer, kao i kod ostalih voćnih vrsta, najkvalitetniji i najkrupniji plodovi nalaze se uz provodnicu.
Rez, kao i kod ostalih koštičavih vrsta, mora da bude kos i uz granu ili pup, odnosno, ne smije se ostavljati patrljak, da ne bi došlo do njegovog sušenja koje, na kraju, može da dovede do sušenja cijele grane, čak i stabla.
Ne zaboravite da prihranite stablo nakon berbe i rezidbe. Ne smije se koristiti azot u velikim količinama, tj. stajnjak ili mineralno đubrivo sa više azota. Najbolje je koristiti čvrsta ili tečna đubriva sa više fosfora, kalijuma, bora i cinka koji će da se akumuliraju u korijenu koji će ih, na proljeće, transportovati u pupoljke. Ako koristite mnogo azota stvoriće se uslovi za novi napad štetočina, konkretno lisnih ušiju, koje vole bujanje stabala.
Vidite li mrave na deblu ili u uvrnutim listovima to je znak da se razvila nova generacija lisnih vaši.
Primjenite ove prirodne preparate u borbi protiv lisnih vaši
Ova štetočina najviše šteta pravi nakon cvjetanja, ali i tokom ljeta, nakon berbe i može da pravi probleme jer sisanjem sokova dolazi do sušenja listova i slabljenja kondicije stabala.
Povezana biljna vrsta
Fotoprilog
Tagovi
Autor