Mahovinu na voćkama uklonite mehanički i prirodnim sredstvima

Vrlo često na stablima voćaka i ukrasnog bilja možemo uočiti mahovinu. Najčešće se primjećuje na stablima šljive, jabuke, kruške, oraha. Uglavnom je zastupljena na onima koja su starija, zapuštena, slabijeg imuniteta, kao i ona već napadnuta štetnicima ili bolesna.

Prisustvo mahovine može nam biti pokazatelj da vrsti ili sorti koju smo posadili ne odgovaraju klimatski uvjeti područja ili da je previše vlage. Za rast joj ne treba zemlja jer nema korijen. Možemo je pronaći na različitim površinama - kamenju, krovovima, vrtnom namještaju, stepeništima, spomenicima i raznim dugim mjestima.

Površina voćnih stabala idealno je stanište za mahovine zato što ona pružaju zaštitu od Sunca, vjetra, a ima i dovoljno vlage. Isto tako je i listopadno drveće pogodno za njen razvoj jer ne stvara kisele tvari, poput četinjača.

Korisna zaštita od mraza

Ako je ne uklonimo, tijekom vremena može u potpunosti prekriti površinu. Usvaja vodu i mjesto gdje se nalazi ostaje dugo vlažno što dovodi do propadanja biljke domaćina. Također, može biti sklonište za razne štetne organizme i u njoj se nakupljaju uzročnici mnogih bolesti. Zbog toga ju je potrebno suzbijati.

Međutim, uloga joj nije samo negativna. Mahovina štiti stablo od ožegotina od Sunca, ali i od djelovanja mraza.

Prevencija njene pojave i rasta od ključnog je značaja u rješavanju ovog problema. Potrebno je stvoriti uvjete koji joj ne odgovaraju. Prvi korak u tome je da ne sadimo voćne sadnice na lokalitetima s povišenom vlagom zemljišta i zraka. Na zabarenim tlima preporučljivo je obaviti odvodnjavanje prije sadnje.

Povećanje pH reakcije tla ima utjecaj na pojavu mahovine. One više naseljavaju kisele i blago kisele sredine. Kada se poveća pH vrijednost, manje će se pojavljivati.

Na jesen očetkajte pa okrečite stabla 

Najjednostavniji način suzbijanja je mehanički. Četkanjem pomoću grubih četki možemo je ukloniti sa grana i stabla. Za taj posao ne treba koristiti metalne četke jer su pregrube i mogu oštetiti koru.

Najbolje je to učiniti tijekom jeseni, a poslije toga okrečiti stabla. Krečenje izvesti po danu koji je suh, sunčan i sa temperaturom zraka iznad 2°C.

Soda bikarbona može se također iskoristiti u borbi potiv ovog organizma jer je alkalna, a to mahovinama ne pogoduje. Kada se otopi s vodom, s tim se premazuju naseljene povšine stabla.

Lišajevi - štete li voćkama i zbog čega su korisni?

Za dobre rezultate možemo iskoristiti pet do deset postotnu otopinu željeznog sulfata. Na deset litara vode dodaje se 500g ovog sulfata. S tom otopinom premazujuju se mahovine koje se sasuše poslije tjedan dana. Otopina je djelotvorna i za lišajeve. Jaka smjesa nije opasna za koru drveća, ali može izazvati opekotine na mladim granama i listovima.

Pripremite masu za premazivanje i od jednog kilograma soli, dva kilograma pepela, rendanog sapuna. Ti sastojci dodaju se u vrelu vodu i pusti se da proključa. Kada se ohladi, može se primjenjivati. 

Rezidbom voćnih stabala poboljšava se cirkulacija zraka, veća je izloženost Suncu i manje se zadržava vlaga poslije kiše.