Maslinarstvo je grana budućnosti u Hercegovini

Maslinarstvo je grana budućnosti u Hercegovini, a novoizgrađeni Centar za maslinarstvo u Mostaru će putem testiranja ali i konzultantskih usluga biti prilika da ono postane konkurentno kako u regiji tako i šire.

Centar je već izgrađen i opremljen laboratorijskom opremom i infrastrukturom koja je potrebna za njegov rad, uz ogledni kolektivni nasad maslina za 18 novih kultivara na površini od 8.000 metara kvadratnih, 12 km od Mostara na površini od 1,1 hektar.

Više od 300 ha pod maslinama

Prema riječima Bojana Spasojevića, jednog od koordinatora projekta COOPeR (Povećanje konkurentnosti proizvodnje maslina u programskom području kroz prekograničnu saradnju), Centar je bitan za cjelokupnu regiju jer se nalazi u početnoj fazi intenzivnijeg razvoja maslinarstva.

"Jesmo na perifernoj zoni uzgoja maslina, ali u zadnje vrijeme, uslijed klimatskih promjena, intenzivirali smo i njihov razvoj i ta se zona pomjerila prema nama u Hercegovini", rekao je Spasojević, na završnoj konferenciji "Potencijal maslinarstva kao razvojne poljoprivredne djelatnosti".

Prema službenim podacima, u Hercegovini ima više od 300 hektara pod maslinama, a samo je u prošloj godini zasađeno više 34 hiljade sadnica maslina. "Radi se o kultivarima iz Španije, Grčke i Italije te Hrvatske i dijela Crne Gore, koje su prilagodljive i pogodne za razvoj u ovoj klimatskoj zoni", dodao je Spasojević.

Ističe kako perspektiva maslinarstva u Hercegovini postoji jer su poljoprivrednici zainteresirani za njegov razvoj, a Centar će im pomoći pri izboru kulture da ne bi pravili inicijalne greške.

Rast kakav se ne pamti - hercegovačko maslinarstvo brže od svih na Sredozemlju

Naveo je i to kako u odnosu na ukupnu poljoprivrednu površinu u Hercegovini jest ekspanzija razvoja maslina, ali svakako nije konkurentna na evropskom tržištu, jer samo primjerice Španija ima zasađenih 3,73 miliona hektara maslina.

Brendirati ulje

Predsjednik Privredne komore FBiH, Marko Šantić je ocijenio kako je maslinarstvo grana s budućnošću s kojom se ide u pravcu brendiranja kao i da će i komora poslužiti kao platforma za umrežavanje s regijom i šire u priči o maslinarstvu i maslinovom ulju u Hercegovini.

"Svi znamo da Dalmacija, Istra i dio Crne Gore ima jako dobro maslinovo ulje, znamo da može to i Hercegovina. Ulje u Hercegovini je vrhunsko i nadam se da ćemo ga kao takvog predstaviti i na međunarodnom tržištu", naglasio je Šantić.

Zaključio je i da će Centar biti osnova za nove projekte i baza u pogledu testiranja, ali i konsultantskih usluga i eksperimenta svih sorti maslina na području Hercegovine. Također, izrazio je nadu kako će on u budućnosti biti prilika da se pokaže kako je ovo područje našlo novu "nišu" u maslinarstvu koja može biti konkurentna kako u regiji tako i šire.

Skladištenje i čuvanje maslinovih ulja: Nemojte prepuniti boce

Jedan od ciljeva ove konferencije bio je predstavljanje projekta COOPeR, odnosno prekograničnog projekta saradnje između Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore. Projekt traje nešto više od dvije godine, a na konferenciji je predstavljen učinak te se razgovaralo o potencijalu i budućnosti maslinarstva.

Mlađi vs. stariji

Jedan od učesnika ovoga projekta bio je i Đorđe Ivetić iz Udurženja maslinara "Boka" u Crnoj Gori koji je kazao kako se maslinama isplati baviti onome ko primjenjuje pravilne agrotehničke mjere.

"Predavači su nas u protekle dvije godine, u okviru ovoga programa, educirali i sada smo na višem nivou. Ako primjenjujete sve agrotehničke mjere, rezanje, zaštitu i slično onda se maslinarenje isplati", otkrio je Ivetić osvrnuvši se na maslinarstvo u njegovoj zemlji.

Rekao je kako Crnogorci sve češće sade masline te kako mlađi rado prihvaćaju nova znanja, dok se stariji ljudi koji se time bave još uvijek drže svojih pravila.