Mušmula: Laka za uzgoj, cijena do 1,80 KM za kilogram

Iako se od uzgajanja mušmula može ostvariti dobra zarada, ova voćna vrsta nije u velikoj mjeri rasprostranjena među našim proizvođačima. Ipak, ima i onih koji su prepoznali njenu isplativost. Profit i proizvodnja koja ne zahtjeva velika ulaganja i mnogo rada oko voća, razlozi su zbog kojih se proizvođač Predrag Filipović odlučio za proizvodnju ove vrste.

Prije šest godina ušao je u ovaj posao koji mu, kaže, predstavlja hobi i duhovni mir, a uz zadovoljstvo uspjeva ostvariti dodatnu zaradu. Trenutno ima 300 stabala na površini od 30 ari.

Amra Ribić u marmeladi spojila libijske datule sa domaćim šljivama i jabukama

"Imali smo nekoliko opcija kada smo pokretali proizvodnju. Bilo nam je važno da to bude tradicionalna vrsta. Mušmula je ispunjavala kriterije i uz to je voće koje ima i isplativost i lak uzgoj", objašnjava Filipović.

Obavezno zalijevanje u prvim godinama

Ulaganja su, dodaje, vrlo mala. Jedina veća investicija je u toku prve godine proizvodnje kada treba nabaviti sadnice.

"Vrlo je važno odabrati dobru sadnicu i pronaći rasadnik koji ima i koristi dobru podlogu. Kada smo tražili 300 sadnica, mislili su da ih je pozvala neka skrivena kamera jer je najveći broj koji su prodali pojedincu - pet. Sadnica mušmule kreće se od jednog do dva evra i to je jedino ulaganje uz radnu snagu i uz obavezno zalijevanje u prvim godinama da bi proizvodnja opstala."

"Puštamo je da sama nađe put do vode"

Kaže, podneblje i uslovi idealni su za nju, dodajući da se ona može uzgajati na visinama do 800 metara nadmorske visine. Posvećenost stablima, napominje, nije velika ni zahtjevna.

"Mi od prve godine do danas nismo obrađivali mehanički zemljište između redova, to je sve pod livadama i ostavili smo voćku da se sama bori i da sama pronalazi put do vode. Dva puta godišnje je tretiramo. Prvo prskanje je u cvijetu zbog bolesti i štetočina. Drugo je krajem avgusta pošto je treba zaštiti od crva i ostalih štetnih insekata i prihraniti je. Uz ova dva tretiranja koristimo dobra mineralna đubriva kao prihranu u zimskom periodu posipanjem oko stabala voća", ukazuje naš sagovornik.

Dvije do tri tone po hektaru

Iako je, zbog kiša i naglih skokova temperature, imao problema sa ervinijom, oštećeno je svega nekoliko stabala, te je, navodi, trenutno stanje u njegovom voćnjaku dobro. Kvalitet je zadovoljavajući, krupnoća ploda je dobra.

Bakterioza Erwinia ponovo napada voćnjake, zaštite ih duvanom

"Ova godina je bila pogodna za cvijet. Očekujem rod od dvije do tri tone što je dobro za ovu količinu proizvodnje. Mi beremo mušmulu početkom novembra i mislim da će do tada još napredovati. Prošla godina bila je loša, imali smo rod od svega 600 - 700 kilograma, prije dvije godine dobili smo tonu i 400 kilograma, a 2017. rod je iznosio oko jedne tone", navodi sagovornik Agrokluba.

Mogućnost i za izvoz

Do sada je plodove prodavao jednom lokalnom otkupljivaču i jednom većem marketu koji posluje u našoj zemlji.

"Dobro je što uspijevamo sve prodati. Ove godine se dvoumimo da li da ponovo prodajemo marketu ili da izvozimo. Imamo mogućnost da putem naših klijenata, koji izvoze miksovano voće u Rusiju i Njemačku, plasiramo robu na inostrano tržište. Razmišljamo o toj opciji, da vidimo kako će to ići jer do sada nismo mogli izvoziti pošto nismo imali dovoljnu količinu za izvoz."

Mušmula od 36 godina daje i do 50 kg ploda, a u njenoj krošnji igraju se djeca

Trenutna cijena, prema informacijama koje je dobio od drugih proizvođača, kreće se od 1,15 do 1,80 KM po kilogramu.

"Mislim da je to dobra cijena kada se u obzir uzmu ulaganja. Prije dvije godine u prosjeku za kilogram iznosila je oko 1,47 KM. Može se zaraditi i u kućnom budžetu znači dosta kao dodatni prihod", napominje ovaj proizvođač.

I rakija od mušmula

Njena isplativost, napominje, ne ogleda se isključivo u sirovim plodovima već i u preradi. Dio prošlogodišnjeg roda, koji je bio loš, iskoristio je za rakiju.

"Imali smo šest kazana, od 400 kilograma mušmula dobili smo 90 litara rakije. Konsultovali smo se sa stručnjacima i sa tehnolozima. Podijelili smo je prijateljima i prva reakcija je bila 'pa ovo liči na dunju' i onda 'pa ovo u stvari ne liči ni na šta' - normalno, ne u negativnom smislu već u pozitivnom kontekstu, ne mogu prepoznati šta je, ima svoj neki ukus. Ja sam prije nekoliko godina došao do informacija da se rakija od mušmule Francuskoj i Švicarskoj u domaćinstvima prodaje kao najskuplja."

Veće površine - veća i zarada

O prodaji svoje rakije, kaže, još uvijek ne razmišlja ozbiljno, ali ukoliko bude imao uslove legalizovati i tu prerađivačku proizvodnju, vrlo rado će je plasirati na tržište jer se litar rakije ovog voća kreće od 16,4 do 24,5 KM.

Dosadile su vam jabuke? Probajte njihove rođake!

Ipak, od trenutne veličine zasada, kaže Filipović, ne bi mogao u potpunosti obezbijediti egzistenciju, ali smatra da bi uzgoj zasnovan na površini od dva hektara mogao omogućiti dovoljno sredstava za život.

Napominje i da je ova voćka puna vitamina, te da sadrži veću količinu vitamina C u odnosu na limun i narandžu.