Nakon berbe maline, slijedi vezivanje izdanaka - kada to učiniti i kako?

Malina, kao i svako voće, zahtijeva njegu i nakon berbe. Mnogi uzgajivači ove voćne vrste griješe jer poslije obavljenog branja ne obave poslove od kojih im ovisi rod u sljedećoj vegetaciji. To se uglavnom odnosi na prihranu biljaka i zaštitu od bolesti i štetnika. Kada je riječ o sortama, najzastupljenije u našim krajevima su Vilamet i Miker. Poslovi u malinjacima s njima, nakon berbe su isti. 

Pazite na broj izdanaka za narednu godinu

Ključna aktivnost je rezidba. Trebala bi biti do zemlje i to izdanaka koji su donijeli rod, kao i onih mladih koji mogu narasti u slučaju većih padalina tijekom ljeta odnosno nakon berbe. Posljednjih godina, ljeta su sve više vlažna i s dosta padalina, što može predstavljati problem voćarima zbog moguće retrovegetacije.

Podrazumijeva se da se mladi izdanci iznesu iz voćnjaka i zapale. Po dužnom metru trebalo bi ostaviti devet do deset njih, a u proljeće naredne godine, odstraniti dva do tri izdanka, tako da bi za rod ostalo sedam do osam kod sorte Vilamet, a pet do šest, kod sorte Miker.

Vezati za žicu ili zavezati na proljeće ?

Izdanci koji se ostave u jesen trebali bi, ako je obavljena dobra pomotehnika tijekom vegetacije, narasti blizu ili iznad treće žice. Vječito pitanje koje sebi postavljaju malinari je vezati ih za žicu ili pustiti da padnu između redova i zavezati na proljeće? Odgovor leži u veličini parcele. Proizvođači koji imaju veće površine, na primjer jedan hektar i više, obično nemaju dovoljno vremena na proljeće da zavežu ostavljene izdanke za posljednju žicu pa zato, mnogi od njih, to isto rade tijekom rezidbe izrođenih mladica. Dok oni koji imaju manje parcele, mogu to obaviti na proljeće. 

Istina je da će oni koji padnu na zemlju imati toplinsku izolaciju, ako bude bilo dovoljno snijega tijekom zime, ali u slučaju manjka padalina i češćih mrazeva, mogu izmrznuti na tlu, što dovodi do manjeg roda. Ako je zavezan za žicu može doći do lomljenja vrhova, uslijed snježnih padalina, ukoliko stabljika ide iznad žice. Međutim to je prihvatljiva šteta ako na preostalom dijelu stabljike ima dovoljan broj pupoljaka. Osim toga, lakše je rezati višak izdanaka u proljeće, ako su uspravni, nego položeni na zemlji.

Generalno gledajući bolje je da se izdanci prije zime zavežu za žicu jer, zbog sve češćih blagih zima, ne bi trebalo biti veće opasnosti od izmrzavanja stabljika. 

Tretiranje bakrenim preparatima na jesen

Također je važno pregledati sve biljke na prisutnost bolesti i štetnika. Osim prskanja bakrenim preparatima, kada opadne list, može se odraditi prije, tijekom jeseni, i tretman nekim od insekticida protiv prezimljujućih formi malinine bube, prstenara, azijske voćne mušice i staklokrilca, a protiv bolesti, nekim od kontaktnih fungicida. 

Protiv truleži korijena malina, najznačajnije bolesti ovog voća, mnogi proizvođači rade tretman s preparatom Ridomil, koji se uz pomoć sustava za navodnjavanje, unosi u zemljište i smanjuje mogućnosti za pojavu bolesti u narednoj godini.

U studenom i prosincu poželjno je da se obavi prihrana stajskim i mineralnim gnojivom sa više fosfora i kalija. Dokazano je da zagorjeli stajnjak, u količini od 25 - 30 tona po hektaru, zaoran u zemlju osigurava kontinuitet visokih prinosa, bez obzira na rod u protekloj godini.