Ukoliko se peteljka teže otkida od pupa to je znak da se prihranjivanje još može obaviti, a ako se lako skida na blagi dodir ruke, to znači da pomenuta mjera ne bi trebalo da se izvodi jer neće biti asimilacije hranjiva.
Uskoro će da se završi berba jabuka, a pošto su šljive i kruške obrane, pravo je vrijeme da se počne sa prihranom stabala kako bi pupoljci bili snabdjeveni hranjivim materijama, neophodnim za bolje cvjetanje i oplodnju u narednoj vegetacionoj sezoni.
Posljednjih godina primjećeno je da list jabuka opada kasnije nego inače ali bez obzira na to, dobro je da se prihrana obavi nekoliko dana nakon branja voća. Kod šljiva i krušaka list je počeo da žuti i opada zbog nižih temperatura i kišnog razdoblja u posljednjih sedam dana, a prognoze navode da će hladan period potrajati.
Do opadanja je došlo posebno u voćnjacima u kojima su bile prisutne bolesti poput čađave krastavosti kod krušaka ili kod šljiva monilie i šupljikavosti lišća. Ukoliko se peteljka teže otkida od pupa to je znak da se prihranjivanje još može obaviti, a ako se lako skida na blagi dodir ruke, to znači da pomenuta mjera ne bi trebalo da se izvodi jer neće biti asimilacije hranljivih materija kroz list u korijen stabla.
Vrši se folijarno tečnim sredstvima koja sadrže azot, fosfor, kalijum, cink i bor. Rodni pupoljci diferenciraju se od juna do avgusta, ali uz kvalitetnu prihranu tokom vegetacije i nakon berbe, može se desiti da se u toku zime, diferenciraju novi rodni pupoljci, naročito ako nema velikih minusa. Ako su pupoljci veliki, prihranjivanjem će se dodatno snabdjeti neophodnim elementima što će biti dovoljno da se iz njih u proljeće, razviju plodovi.
Dovoljne su dvije litre po jednom traktorskom atomizeru, a pored navedenih proizvoda, može da se u te svrhe koristi i urea koja sadrži 46 procenata azota, u kombinaciji sa borom i cinkom. Azot iz uree predstavlja pogonsko gorivo za biljku u proljeće naredne godine jer će imati više snage za početak bubrenja pupoljaka i kvalitetniju oplodnju. Preporučena doza je od 15 do 20 kilograma uree u 330 litara vode i jedan litar nekog sredstva koje sadrži bor i cink.
Do kraja oktobra mogu da se urade dva folijarna tretmana, a od novembra može da se počne sa aplikacijom stajnjaka i mineralnog đubriva, oko stabala. Bilo bi dobro da se stajnjak i hranjiva zaoru kako bi korijen usjeva mogao lakše da ih usvoji.
Poslije prihrane i đubrenja pojedini uzgajivači voća praktikuju upotrebu sode bikarbone u svojim zasadima. Potrebna količina je jedan do dva kilograma u 1.000 litara vode. Na taj način čiste se stabla i pupovi od prezimljujućih spora raznih gljivičnih bolesti jer je soda poznata kao dobar dezinficijens.
Nakon ovog tretmana slabiji je napad bolesti u narednoj sezoni.
Fotoprilog
Tagovi
Autor