Nedostatna proizvodnja i trženje kruške!

O nedostatnoj proizvodnji, kao i problemima trženja krušaka govorilo se na 11. znanstveno-stručnom savjetovanju hrvatskih voćara u Belom Manastiru.

Stručnjaci A. Biško, Lj. Jukić, Z. Savić, P. Vujević, D. Halapija Kazija, B. Milinović, D. Čiček i T. Jelačić iznijeli su rad o uzgoju kruške u Republici Hrvatskoj s naznakom proizvodnje sadnica, proizvodnih nasada, proizvodnje ploda, trgovinske bilance svježeg ploda i prerađevina od kruške te temeljne informacije u pogledu selekcija i ocjena novih podloga i sorata krušaka, kao i tehnološka istraživanja.

Zahtjevan uzgoj kruške

Kruška je popularna voćna vrsta u Republici Hrvatskoj, ali njena proizvodnja, kao i u većini ostalih voćarskih zemalja, nije ni približna proizvodnji jabuke.

Razlozi tome su: zahtjevnija tehnologija proizvodnje i čuvanja, složenije pitanje podloga i s tim povezanih poteškoća vezanih uz dunju: nepodudarnost, ferokloroza te značajnije štete kod niskih temperatura.

Površine smanjene, a cijena porasla za 7,47%!

Po proizvodnim površinama, u odnosu na ostale voćne vrste, u Republici Hrvatskoj kruška je tek na devetom mjestu, s udjelom koji čini 3,47%. Prema podacima Statističkog ljetopisa, uspoređujući petogodišnje razdoblje (2010.-2014.), najveća intenzivna proizvodnja, ona za tržište, iznosila je 5.083 tona, dok je u 2014. godini iznosila 2.909 tona. Površine pod kruškama su u 2010. godini iznosile 1.414 hektara, a u 2014. godini smanjene su na 1.043 hektara. Ukupna proizvodnja 2014. godine iznosila je 2.909 tona - a prirod je bio 2,8 t/ha.

Prema TISUP istraživanju, prosječna cijena krušaka na veletržnicama u 11. tjednu 2016. godine iznosi 11,94 kn/kg, a cijena je u odnosu na 11. tjedan 2015. godina viša za 7,47%.

Proizvodnja je nedostatna pa se uvoze znatne količine ploda za potrošnju u svježem stanju i preradu. U prvih devet mjeseci 2015. godine Hrvatska je uvezla voća u vrijednosti 990 milijuna kuna!

Nakon Kine, EU najveći svjetski proizvođač

Od podloga najzastupljenija je Pyrus communis L. (39,1%), zatim dunje, BA 29 (25,4%), MC (17,8%) i MA (16,4%), a od sorata: Viljamovka (27,3%), Konferans (16%), Lipanjska ljepotica (8,5%), Fetelova (7,1%) i Rana Morettinijeva (5,5%).

Posljednjih godina dolazi do postupne promjene u zastupljenosti podloga na način da se smanjuje postotni udio generativnih podloga (za 9%), a raste postotni udio vegetativnih podloga, posebice MC (12%).

Analizirajući svjetsku proizvodnju kruške, nakon Kine, EU je najveći svjetski proizvođač, zatim slijede SAD i Argentina. Italija, Španjolska, Nizozemska i Belgija proizvode ¾ EU proizvodnje, slijede ih Francuska i Portugal. Najzastupljenija sorta u Europi je Konferans, zatim Fetelova, Viljamovka te Roša.

Foto: Grisha Bruev/bigstockphoto.com