Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Smokvarstvo
  • 08.10.2016. 10:30

OPG Ostojić proizveo 10 tona suhih smokava

OPG Ostojić iz Peračkog Blata na Baćinskim jezerima kod Ploča u zaleđu ušća Neretve ove godine s kooperantima ubrao je oko 30 tona svježih smokava, od čega je imao 10-ak tona suhih čija je cijena 30 kuna po kilogramu.

Foto: Nedjeljko Musulin i OPG Ostojić
  • 17.848
  • 2.416
  • 0

Tomo Ostojić iz Peračkog Blata na Baćinskim jezerima kod Ploča je ove godine s kooperantima, u sklopu svog OPG-a, proizveo 10-ak tona kvalitetnih suhih smokava, čija je cijena 30 kuna za kilogram.

To je ovih dana za Agroklub izjavio vlasnik i direktor OPG Ostojić, ističući i zadovoljstvo, koji ima oko 200 smokvinih stabala starih 30-40 godina. Kaže da je ovogodišnja berba smokava u Peračkom Blatu na Baćinskim jezerima u zaleđu ušća Neretve trajala od 5. kolovoza do 15. rujna, naglašavajući kako je urod tog voća bio više nego zadovoljavajući, unatoč elementarnim nepogodama i teškoćama. Inače, njegov je OPG s kooperantima ove godine ubrao oko 30 tona svježih smokava, a na Ostojićevoj plantaži je najviše zastupljena smokva bjelica i smokva zamorčica kruškastog oblika, mesnata i pogodna za sušenje.

Izvoz smokava u Austriju i Njemačku

Dodaje kako se njegov OPG bavi i preradom suhih smokava te da proizvodi umak, džem i dvije vrste smokovnjaka - voćni i pikant. Godine 2015. je OPG Ostojić proizveo i na tržište izbacio energetske pločice na bazi suhih smokava. Osim toga agronom Ostojić kroz svoj OPG, koji tijekom godine stalno zapošljava dvije osobe te u sezoni i oko osam do devet djelatnika, organizira, pokreće i održava stručne edukativne radionice poput one u Zadru u travnju ove godine, suhe smokve nudi i gostima uglavnom u vrijeme turističke sezone, dakako i smokvine proizvode. Tako njegov projekt o uzgoju smokava i preradi suhih smokava ima značajno mjesto u ruralnom razvoju i kao dopuna seoskog turizma. Ostojić naglašava kako svoje proizvode, poput suhih smokava i prerađevina, izvozi u Austriju, Njemačku.

Dopuna seoskom turizmu

"U proizvodnju smokava sam krenuo još kao student Agronomskog fakulteta u Zagrebu i to sam zavolio još i prije, zahvaljujući tradiciji svoje obitelji i svom djedu. Tada, na samom početku, nisam imao toliko sredstava za veće projekte iako je i uzgoj smokava, posebice proizvodnja od suhih smokava, itekako zahtjevna. Naime, oko smokava ima toliko posla ne samo dok se one obrezuju i okopavaju, štite, nego i oko branja, sušenja, također i oko smokvinih proizvoda poput džema, smokvenjaka, energetskih pločica. Uostalom ja sam odrastao među smokvicima, a moj rodni kraj je oduvijek bio poznat po kvalitetnim suhim smokvama koje su prirodne, krupne, kvalitetne. A baza smokava u Hrvatskoj i Mediteranu poznata je baš na Baćinskim jezerima, i to nasadi u Peračkom Blatu", ističe Tomo Ostojić.

Prerada smokava kao dopuna seoskom turizmu

Kaže kako plantažnog uzgoja smokava ima na Baćinskim jezerima odnosno u Peračkom Blatu, ali vrlo malo zbog uskih parcela. Upravo ta usitnjenost zemljišta predstavlja problem poljoprivrednicima tog područja, posebice voćarima, što postoji i limitirajući faktor u uzgoju i proizvodnji smokava. Taj faktor, tvrdi Ostojić, itekako ograničava i sputava daljnji razvoj i ostvarivanje postojećih projekata OPG Ostojić. Inače, žitelji Peračkog Blata su od davnina tradicionalno okrenuti uzgoju smokava koja je njihova dominantna poljoprivredna kultura. Osim tradicije, tu su pogodni i klimatski uvjeti, a Peračko Blato je oduvijek bilo i ostalo prepoznatljivo po proizvodnji suhih smokava; zadnjih godina i po različitim kvalitetnim proizvodima od tog voća. Suha smokva tog podneblja je kvalitetna i ukusna pa je zato i nešto skuplja na tržištu te je othranila mnoge naraštaje, a danas je na cijeni.

Sušenje smokava bjelica

"U pogonu našeg OPG Ostojić sve smo modernizirali te nam proces proizvodnje ne zadaje nikakve brige. Širimo i paletu proizvoda koji se traže na tržištu. U strateškoj poljoprivrednoj proizvodnji hrane smokva i danas zauzima značajno mjesto, posebice u mediteranskim zemljama, dakako i u Dalmaciji, Istri...Inače, smokva je dohodovna poljoprivredna kultura, a neki kažu kako ju je lakše uzgajati nego ine voćke. Tako se može reći na prvi pogled, ali to nije istina. Jer, smokva je itekako zahtjevna ne samo na održavanju stabla, nego i tijekom branja i sušenja ploda, kao i prerade. Inače, smokve iz Peračkog Blata oduvijek bile na glasu, a takve su i danas. Ovdje se održala i maslina, iako je teško nastradala tijekom Drugog svjetskog rata. Dakle, naš je kraj bio i ostao prepoznatljiv po smokvama, maslinama, vinovoj lozi, šipcima te vrijednim voćarima, težacima", objašnjava agronom Tomo Ostojić.

U Neretvanskoj dolini, u blizini Peračkog Blata i Baćinskih jezera, širi se i uzgoj aronije te proizvodnja soka i džema od tog voća. Pitanje je, međutim, hoće li aronija jednog dana istisnuti iz proizvodnje mandarine gotovo onako kako su one nekada iz poljoprivredne proizvodnje u tom podneblju istisnule uzgoj vinove loze i smokava? Doduše, proizvodi se od aronije moraju potvrditi na tržištu i opstati. Ali je također pitanje kako smokve vratiti u obitelj te ju učiniti obvezatnom namirnicom, bar u mediteranskim krajevima, dok je svježa.

Danas previše sumporavaju smokve

"Smokva je nutricionistički kvalitetna namirnica, kalorična je, jer je puna prirodnog šećera, a posebice je dobra osobama koje imaju stomačne tegobe i oboljenja. Odlična je za probavu, dakle ona je visokokvalitetna namirnica. No, problem je u tome što se danas previše sumporavaju smokve dok se suše, a to je velika šteta. Takve suhe smokve, prema analizi, ne bi bile upotrebljive u prehrani ljudi. Doduše, takva je smokva veća i ljepša kada se osuši, ali nije zdrava, kao prirodna. Ona nije ni eko smokva, jer je takoreći zatrovana sumporom.

Želja za brzom zaradom

Problem našim proizvođačima suhih smokava i proizvodima od tog voća predstavlja uvoz u Hrvatsku. Unatoč svemu, sadnja, uzgoj smokava se u Dalmaciji i Istri ipak širi, gdje niču i nove plantaže tog voća. Oni koji se opredjeljuju za smokvarstvo i žele brzo zaraditi, brzo će i napustiti svoj projekt ako ne vide računicu, ne budu li imali koristi. Riječ je o takvim OPG-ovima koje za smokvu ne veže ni ljubav niti tradicija. Nakon što su se stabla smokava počela saditi u polju ili u vinogradima, na oranici, a ne u krčevinama, škrapama, docima, to je voće izgubilo aromu, slast, smok", upozorava Tomo Ostojić.

Baćinska jezera

Napominje kako svaka poljoprivredna kultura ima svoja pravila, a sadašnja poljoprivreda u Hrvatskoj je godinama bez strategije. Ako u poljoprivredi odnosno voćarstvu nema strategije, tu nema ni glave, tijela, repa niti poljoprivredne kulture, niti proizvodnje, niti sigurne budućnosti u toj iznimno značajnoj gospodarskoj djelatnosti. No, Ostojić poznati stručnjak mogao je poslije studija ostati i u Zagrebu ili se pak zaposliti u inim gradovima diljem Hrvatske, ali se vratio na rodno ognjište i posvetio se uzgoju i proizvodnji smokava nastavljajući dugu tradiciju svojih predaka, na što je ponosan. Dakako, na to se odlučio i glede ljubavi prema smokvarstvu, iako je smokva zahtjevna mediteranska voćka.

Smokvarstvo bez glave i bez repa

"Nastojim zadovoljiti svim stručnim zahtjevima na uzgoju smokava i projektu prerade suhih smokava, dakako i tržištu, kako se to najbolje može. I moj OPG Ostojić ima stanovitih problema, i ja s njim, zbog birokracije te silne papirologije. Na sređivanju papira dnevno izgubim više od 80 posto vremena, dok tek oko 20% vremena mi ostane na rad u tvrtki oko suhih smokava i smokvinih proizvoda. Unatoč tome, nikada ni pomislio nisam kako bih odustao od svog cilja", zaključuje agronom Tomo Ostojić, vlasnik i direktor OPG Ostojić u Peračkom Blatu na Baćinskim jezerima kod Ploča u zaleđu ušća Neretve.

Foto: Nedjeljko Musulin i OPG Ostojić


Fotoprilog


Tagovi

Smokve OPG Ostojić Peračko Blato

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Baranji nova balvan revolucija. Uskoro opširnije