OPG Stanar: Od voćnjaka i pčela do kokoši hrvatica

Kušaonica meda, voćnjaci, proizvodnja jabučnog octa, prodaja pilića i jaja od autohtonih sorti kokoši hrvatica, samo je dio ponude koju na svojem OPG-u ima radišni Siniša Stanar iz Zamršja u Karlovačkoj županiji. U ponudi još ima i brašno od pira i heljde kao i voćne likere od aronije, višnje, oraha, medicu...

Na pitanje kako sve stigne jer samo od voćnjaka broji deset tisuća stabala, Siniša kaže kako voli to što radi pa mu ništa nije teško. Radni mu dan počinje u šest ujutro i traje do ponoći, a stanke gotovo i nema, jer posla je puno, a da bi se sve uspjelo važna je dobra organizacija. Poljoprivredi se posvetio, jer njegova je baka, kaže, nekada prodavala med, pa je već tada pomislio kako bi bilo dobro krenuti u tom smjeru.

Iznjedrilo se kasnijih ljeta na OPG-u Stanar tristotinjak pčelinjih košnica (selećih), s kojima pohodi ličke Jasenice, Hrašće,Vrbovec a proizvodi med od kestena, lipe, bagrema, livadski, medikovac... U pravilu mu je, kaže, kilogram meda 50 kuna kojega proizvede godišnje od 5 do 10 tona, a u kušaoni koja se nalazi na imanju posjetitelji mogu kupiti i propolis, cvjetni prah, matičnu mliječ kao i rakije i likere.

Za nabavku pčelinje opreme 60 posto povrata

Iako naša država kaže gospodin Stanar primjerice daje 60 posto povrata pri nabavci nove pčelarske opreme i Grad Karlovac također im potiče taj dio proizvodnje. Potporu od grada za to je dobio 20.000 kuna, od županije deset tisuća a troškove je kaže oko potonjeg imao blizu 6.000 eura. Ističe Stanar i da bi Hrvatska trebala odvojiti profesionalno od hobističkog pčelarstva, pa bi bilo dobro da zaživi kao i ono kod susjeda nam Slovenaca.

"Tamo se do 40 košnica smatra pčelarenjem iz hobija gdje se prodaja isključivo može obavljati na kućnom pragu, a sve drugo ulazi u profesionalizam i podrazumijeva plaćanje poreza, prijavu prihoda i drugog", objašnjava.

O najčešće patvorenoj namirnici medu, Stanar kaže da je to problem jer u Kini je on po kilogramu četiri kune, a kod nas od 22 do 30 kuna dok ga Slovenci plaćaju po 5 eura. "Otkupe ga od nas, pa poslije pretočenog prodaju Fracuzima i po 17 eura", kaže pčelar koji je svojedobno završio i Pčelarsku školu.

Jaja kokoši Hrvatica dvije kune za komad

Gospodarstvo našeg sugovornika oplemenio je i uzgojem autohtonih prstenovanih kokoši hrvatica s oko 250 primjeraka, čija jaja po komadu prodaje po 2 kune, a bilježi i prodaju pilića.

"Imam čovjeka koji mi u Dugoj Resi valja piliće, za što plaćam kunu po jajetu", kaže Stanar dodajući da mu u veleprodaji pilići stoje deset, a u maloprodaji 15 kuna po piletu. Hrvatice su objašnjava nam, kokoši čija su jaja bijele ljuske, termički stabilnija, imaju više žutanjka, nemasna su i zato im je cijena takva kakva jest. Hrvatska za hrvatice daje poticaje po jatu (deset kokoši plus jedan kokot) odnosno europski standardi ga po jatu vrednuju s 50 eura (14 kokoši i pijevac). Autohtone hrvatice kategoriziraju se kao crvena, crna, crno - zlatna pasmina i jarebičasto - zlatna, a otporna su perad koje najviše ima u Međimurju i Podravini.

Prstenovanje kokoši doznajemo obavljaju predstavnici resornog ministarstva, stručnjaci s područja peradarstva s uglavnom dva naučnika i predstavnici Agencije za plaćanje u poljoprivredi. Kako bi imao hranu OPG Stanar uzgaja svoje žitarice kukuruz i druge vrste na oko hektar zemlje koju u tamošnjem kraju kaže (pre)cijene ako se sazna da ju trebate. Dižu se tada cijene neopravdano pa se ral zemlje popne i na 25.000 kuna.

Uslužno ljuštenje heljde, pira, prosa, ječma

Ustrojio je Karlovčanin i svoj mlin za ljuštenje heljde, pira, zobi, prosa i drugih, a cijena usluge ovisi kaže o čistoći donešene mu robe jer bude u njoj zemlje, najlona i drugog smeća ali usluga je oko 4 do 5 kuna po kilogramu.

"Mlin dela tri vrste brašna koje prodajem za 20 kuna po kilogramu", kaže Stanar. Dodaje da bi se uspjelo i moglo živjeti od poljoprivrede mora se raditi i u proizvodnju uvrstiti više ponude i svakojakog uzgoja. Tako je svojedobno proglašen najboljim OPG-om, a u tamošnjem kraju na oko 2,5 hektara zasadio mnoštvo voća pa broji 10.000 stabala marelica, krušaka, šljiva, oraha, trešanja, mušmula, višanja, nekoliko vrsta jabuka a zaživjeli su i lješnjaci. Kako bi voće mogao prodavati cijelu godinu Stanar je ustrojio i dvije hladnjače (vrijedne su 300.000 kuna) a ima i kotao za pečenje rakije s duplim dnom koji je platio oko 20.000 kuna.

Sredstva iz europskih fondova

O sredstvima koja ulaže u proizvodnju i imanje kaže da se "slijevaju s raznih strana" počevši od praćenja novčanih potpora od Europske unije, racionalne i pametne potrošnje, potpore koje daje hrvatska država i dr. Uvijek znanja željan poljoprivrednik, voćarstvu se učio kod pokojnog, glasovitog Slovenca Franca Kotera a tu je školu za voćare, vinogradare i cvjećare također financirala EU. Obilazili su njeni polaznici hrvatske voćare i na licu se mjesta u praksi obučavali za taj posao.

Jedan od savjeta Slovenca Franca bilo je, priča nam Karlovčanin, da kraj svake voćke pravi voćar ne može biti duže od par minuta jer već "s prvog pogleda" valja mu vidjeti što ne valja. Uspoređivao je potonji voćke sa ženama pa bi kaže rekao kada voćka jako raste, buja i divlja treba ju pustiti da se smiri, jer to je kao i "žena s podivljalim hormonima". Kroz takvu voćku kola sok kojeg valja smiriti i pustiti da se ustali dok ne da ploda, dok druge treba potaknuti određenom rezidbom. Pa se osim proljetne i zimske (odrezati do dvije dominante grane) kod Slovenca bilježila i zelena rezidba odnosno njih nekoliko tijekom godine. Ove je godine štete više bilo od mraza iako je i suša (po)tukla voćare, ali Grad je tu štetu subvencionirao s 30 posto. OPG Stanar doznajemo svake godine nečim obnovi gospodarstvo pa je lani kupljen traktor a malo po malo doći će još strojeva.

Svake godine plan rada za iduću

"Neću se zakopavati u kredite, ali svake godine radim plan što bi se iduće moglo nabaviti i što će se raditi", kaže naš sugovornik. Dodaje da postojeću garažu namjerava preurediti u prostor za preradu voća odnosno izradu voćnih namaza (pekmezi). Također tržišnu ponudu misli oplemeniti poklon košarama u kojima će ove godine uz med, brašno, ječmenu kašu, likere i jabučni ocat biti proizvod koji je zasad još tajna. To nije slučaj s namjerom uređenja ribnjaka na gospodarstvu gdje bi se okupljali sportski ribolovci pa bi se na OPG-u mogli ponuditi i proizvodi od ribe ili primjerci poput šarana za blagdane.

Foto: OPG Stanar