Ove sezone neće biti gužvi pred uljarama

Prošla će godina u Istri ostati zapamćena po dobroj berbi grožđa i maslina. Pogodovali su tome klimatski uvjeti: dovoljno topline, sunca i vlage u osjetljivim razdobljima cvatnje i zametanja plodova, a posebno krajem ljeta i početkom jeseni, kada se u bobicama grozdova nakupljaju šećeri i arome, a u plodovima maslina ulje.

Hladna zima osušila grančice u krošnji

Godine rekordnih uroda znaju pomalo i zabrinuti, ne s one strane što znamo da se neće uskoro ponoviti i da slijede neke lošije ili, u najbolju ruku, prosječne godine već zbog toga što one obično prethode nekoj oštrijoj zimi. Tako pričaju stariji maslinari koji se sjećaju smrzavanja maslina u zimama 1956./57. i 1984./85., kojima su prethodile bogate berbe.

Sa strahom su maslinari očekivali najavljenu polarnu hladnoću u drugoj polovini siječnja jer taman im je nekako dobro krenulo, nakon godina stradavanja zbog svrdlaša, muhe, paunova oka. I pale su temperature, potrajale dva tjedna, nekoliko stupnjeva ispod nule danju, a noću i do minus osam Celzijevih stupnjeva. Takva su bila službena izvješća od mjerenja u meteorološkim kućicama.

Hladnoća na suho

Na otvorenom terenu je situacija mjestimično bila drukčija, zbog jakog vjetra na pojedinim koridorima hladnoga zraka izmjereni su minimumi i do -12 stupnjeva. Ali velika je sreća bila da je hladnoća došla "na suho", tj. nakon dužeg razdoblja bez padalina i s dosta burnih dana pa je u tlu, i što je još važnije, u listovima i granama bilo malo akumulirane vlage.

Svakako bi bilo korisno oštećenim maslinama pomoći prihranom prskanjem u dva-tri navrata, preko lista, s nekim kompleksnim gnojivom koje uz osnovne hranjive elemente sadrži i direktno usvojive aminokiseline. Njihov efekt se vidi u kratkom roku, a dobro se usvajaju i na nižim temperaturama.

Jaka bura je i za vrijeme trajanja niskih temperatura dodatno izvlačila vlagu preko listova, okretala ih, sušila zrak i time umanjivala mogućnost jačih smrzavanja.

Kako je gdje bilo

U početku je izgledalo da će štete biti zanemarive, ali već se polovinom veljače vidjelo da u maslinicima ima najrazličitijih situacija - od praktički nikakvih do vrlo velikih oštećenja. Gotovo školski se pokazuju reakcije na sve preduvjete koji utječu na veću osjetljivost ili otpornost masline na niske temperature.

U starijim nasadima koji su u dobroj kondiciji, na povišenim padinama i zaštićenim položajima u tradicionalnoj zoni uzgoja maslina, praktički nema oštećenja. U maslinicima koji su izloženi direktnom udaru bure došlo je do oštećenja mladih vrhova grančica i stradavanja listova. Bura je na mahove puhala i do 100 km/sat i dodatno snižavala temperaturu za nekoliko stupnjeva. Nedozreli mladi vrhovi su najosjetljiviji te su se smrznuli i ostali sušiti na stablu.

Kod iscrpljenih nasada ili samo na pojedinim slabijim stablima ta je pojava vidljiva u većoj mjeri i ne samo na mladim vrhovima, vidi se blijeđenje i sušenje tankih grančica u području čitave krošnje.

Isušivanje mladih grančica

To je posebno izraženo kod sorti koje imaju tanke listove i grančice kao što su buža muška ili plominka te pendolino. Kod njih je, zapravo, najveći dio štete uzrokovalo isušivanje mlađih grančica, uglavnom na sjeveroistočnoj strani krošnje koja je bila izložena vjetru. U prilog tome pokazuje i činjenica da na grančicama nema nikakvih pukotina na kori, koje uobičajeno izazove smrzavanje.

Karbonaca, puntoža i rosinjola imaju jače mladice pa je kod njih sušenje vrhova bila rijetka pojava, ali im je u velikoj mjeri stradalo lišće, ponegdje s vidljivim nekrozama, ali najčešće bi samo lagano problijedilo, da bi nakon 2-3 tjedna otpalo.

Dio otpalog lišća je bio prethodno oslabljen zarazom gljivicom paunova oka. Gubitak lišća ove godine predstavlja i najveću štetu jer na grančicama koje izgube više od 30% listova najvjerojatnije neće biti roda.

Kobna rezidba u jesen

Jače su stradali pojedini nasadi u kojima je bila izvršena rezidba u jesen, iz dva razloga: prvenstveno što je stablima orezanim na pragu zime produljeno kolanje sokova zbog zacjeljivanja rana, a i tako prorijeđena krošnja je u cijelosti bila izložena vjetru. Neki su maslinari naviknuli pri berbi rezati visoke vrhove, poneku gustu granu, vodopije praktički obaviti veći dio rezidbe, što u Istri nikako nije preporučljivo.

Najotpornije sorte

Buža ženska i istarska bjelica su se opet pokazale kao najotpornije sorte te su u cjelini najbolje podnijele niske temperature, iako su na eventualni stupanj njihova oštećenja utjecali svi prethodno spomenuti uvjeti. Kako je sadnja maslina u posljednje vrijeme u stalnom zamahu, podižu se nasadi na uvjetnim, ali i na rizičnim položajima, sve dalje od mora. Naravno da su tu i štete jače izražene.

Štete su značajne i na nasadima od jedne do nekoliko godina starosti u kojima je vidljivo značajno otpadanje lišća, ali i oštećenje kambijalnog dijela, tj. posmeđenje ispod kore u prizemnom dijelu sadnice. Tu štete nisu nepovratne, uglavnom će sadnice preživjeti i uz izvjestan zastoj u rastu, nastaviti razvoj.

Budući da je situacija u maslinicima vrlo raznolika, teško je u ovom trenutku donijeti točnu procjenu, ali sigurno je da se ove godine neće ponoviti one silne gužve pred uljarama i da bi, prema slobodnoj procjeni, urod mogao u cjelini biti manji barem za oko jednu trećinu.

Ove će godine biti bolje malo kasniti nego ići prerano u rezidbu kod oštećenih stabala, toliko da se vidi reakcija biljke i prema njoj korigira način rezidbe.

Piše i snima: Edi Družetić, Foto: bigstockphoto.com, Ellie