Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Džanarika
  • 09.12.2021. 11:30
  • Pčinjski okrug, Jastrebac, Bujanovac

Podigao voćnjak sa 200 stabala džanarika

Momir Stanojević u rodnom Jastrebcu, kod Bujanovca, je iz sjemenki proizveo 200 stabala šljive džanarike koje su počele da rađaju i služe pčelama kao unosna paša.

Foto: Julijana Kuzmić (ilustracija)
  • 420
  • 110
  • 0

I onda kada se zauvijek odselio u Vranje (susjedna Srbija, op. ur.) iz svog rodnog Jastrebca, sela koje se nalazi u bujanovačkoj opštini, Momir Stanojević mu se stalno vraćao zato što nipošto nije želio da se zauvijek ugasi pradjedovsko ognjište. Prilikom svakog dolaska trudio se da oživi i svoje imanje koje je korov polako osvajao. Činio je to na razne načine, a ponajviše sadeći nove zasade voća i povrća. Među voćem uselio je i pčele kako bi tokom ljeta prikupile što više meda.

Pčelama odlična priprema pred bagrem

U trenutku kada je u svom vlasništvu imao 50 pčelinjih društava odlučio je da na imanju zasadi i oko dvjesta stabala autohtone sorte šljive džanarike koje gotovo više da i nema na teritoriji Pčinjskog okruga. Dugo je razmišljao šta bi mogao da uzgaja na zemlji šeste i osme klase koju posjeduje. Želio je da to bude biljka polenarica koja će njegovim pčelama poslužiti za ispašu. A kada je saznao da je za to što on želi idealna šljiva džanarika odlučio je da baš nju i zasadi.

"Ova voćku pčele obožavaju zato što prva procvjeta u proljeće. Puna je i nektara. Imajući to u vidu odlučio sam da za svako pčelinje društvo zasadim po jedno stablo ove šljive jer kada se 'zalebe' na džanariku, bolje se pripreme za bagremovu pašu koja uslijedi 40 dana poslije", priča Stanojević.

Ovu vrstu on je počeo da proizvodi iz sjemenki na već pripremljenom zemljištu sadeći ih u jesen po dvije, na razmaku od 15 do 20 centimetara. Nije želio da kupuje sadnice iz rasadnika jer je znao da na ovaj način ima veće šanse da od svake sjemenke iz prve dobije po kvalitetnu šljivu.

Kako uzeti i čuvati voćne kalem grančice?

"Kada sjemenka proklija njen centralni korijen odmah ide u dubinu i na proljeće kada osjeti sunčevu toplotu krene da raste. U tome je prednost ovakvog načina sadnje u odnosu na sadnju sadnicama kupljene iz rasadnika."

Koliko je bio u pravu vidio je već na proljeće kada su iz sjemenki na površinu zemlje iznikle prve sadnice. Na mjestima gdje su bile proklijale obje sjemenke on je vadio po jednu i sadio tamo gdje su imale uslove za normalan rast i razvoj.

Od džanarike i rakije

Ovu njegovu aktivnost su, međutim, neki njegovi prijatelji i poznanici propratili sa čuđenjem. Iako su ga obeshrabrivali tvrdnjom da se "mane ćorava posla" i ne sadi divlju biljku od koje neće imati nikakve koristi, on im je odgovorio da će od zasađenih džanarika kada budu u punoj rodnosti peći i po sto kazana rakije.

"Pogriješio sam samo za 10, jer sam ispekao ukupno 90 kazana rakije", kaže naš sagovornik i dodaje da je pri sadnji strogo vodio računa da zasadi sjemenke samo od najboljih. No, kada su odrasle vidio je da nije dobio nijednu identičnu, pa je neke i kalemio pelcerom koji je uzeo od ruske šljive.

Neke kalemio pelcerom koji je uzeo od ruske šljive (foto: G. Nastić)

Ove godine, našem sagovorniku je džanariku prije vremena obrao mraz pa nije bio u prilici da peče rakiju. Dok su cvjetale, međutim, pčele su uspjele da "uhvate" polen i smjeste ga u košnice.

Na mjestima gdje ima dosta ove paše, prema riječima našeg sagovornika, pčelari znaju da prvi med izvrcaju upravo od ove voćke. On, međutim, nema tu mogućnost jer su u njegovom selu preživjela samo ona stabla koje nisu pojele koze ili krave dok ih je bilo. Nažalost, slična situacija sa ovom vrstom je u cijeloj Srbiji, a najbolji dokaz za to je oglas koji je Stanojević vidio u novinama, a u kome je proizvođač najpoznatije rakije šljivovice u zemlji vlasnicima ove šljive ponudio da u sirovom stanju otkupi sve proizvedene količine jer je namjeravao da počne svoju rakiju da izvozi i na američko tržište.

Ovaj entuzijastični voćar veoma žali zbog toga tvrdeći da Srbija ima brojne prirodne potencijale koji su neiskorišteni. On sam trudi se da na svom imanju "zapati" neke od voćaka koje su takođe nestale sa teritorije Pčinjskog okruga. Tako sada ondje raste i mali blagun koga je kalemio od pelcera istoimene voćke koja raste u dvorištu poznate vranjske familije Vlajinac, a od koga miriše cijela ulica kada sazri. Zasadio je Stanojević i tridesetak stabala oraha. Svi se nalaze u dobrom stanju, a prve plodove on očekuje kada centralno korijenje oraha dođe do vode, a koju će uspjeti da nađu tek na 50 metara dubine.


Tagovi

Džanarika Blagun Momir Stanojević Pčelinja paša Stare sorte Kazani rakije


Autorica

Gordana Nastić

Više [+]

Dugogodišnja novinarka koja je zanat pekla na tekstovima iz oblasti poljoprivrede. U potrazi za novim temama rado obilazi poljoprivredna gazdinstva, ustanove, polja, voćnjake, sajmove.