Pojavio se novi štetnik: Narančin trnovit štitasti moljac napada agrume

U Hrvatskoj se pojavio novi štetnik, a riječ je o narančinom trnovitom štitastom moljcu (Aleurocanthus spiniferus), upozorilo je Ministarstvo poljoprivrede.

Naime, prvi put je uočen još 2012. godine u jednom vrtnom centru u Splitu na ukrasnim sadnicama naranče, a pretpostavlja se da je unesen biljnim materijalom iz Italije.

Iako je zaraza uspješno iskorijenjena, šest godina kasnije nađen je po prvi puta u prirodnom okruženju u mjestu Vitaljina na krajnjem jugu Hrvatske (općina Konavle), u blizini granice s Crnom Gorom na listovima mandarine u proizvodnom nasadu, ali i na nekim divljim biljnim vrstama u suhozidu oko nasada i u neposrednoj blizini.

Nastavio se širiti

Nakon prvog nalaza u Vitaljini, štetnik se tijekom 2019. proširio prema sjeverozapadu Dubrovačko-neretvanske županije. Nađen je u dva voćnjaka slatke naranče u mjestu Ljuta i u vrlo visokoj populaciji na nekoliko biljnih vrsta na okućnici u mjestu Molunat. Također uočen je i na otoku Hvaru, u mjestu Ivan Dolac (općina Jelsa). Zabilježen je i na mnogobrojnim okućnicama ovog primarno turističkog mjesta na različitim voćnim, ukrasnim i divljim biljnim vrstama te na vinovoj lozi posađenoj kao pergola. Tijekom ove godine moglo ga se vidjeti i na okućnicama na dva lokaliteta Milni na otoku Braču.

Inače, ova vrsta moljca azijskog je podrijetla, koji je u Europi do sada nađen samo u Italiji, Crnoj Gori, Grčkoj  i Albaniji. Napada brojne biljne vrste, a najveće štete uzrokuje na agrumima, kruškama, vinovoj lozi, smokvi, šipku, kaki jabuci, nešpuli, rogaču, dunji, lovoru, murvi, i ruži. Hrani se i na mnogobrojnim ukrasnim i divljim vrstama poput fikusa, gardenije, glicinije, vatrenog trna, lozice, bršljana i vrba.

"Štete na agrumima i drugim biljkama domaćinima pričinjavaju ličinke i odrasli razvojni stadiji štetnika sisanjem biljnih sokova na naličju listova te izlučivanjem obilne medne rose, na koju se naseljavaju gljivice čađavice. Uslijed jakog napada, ljepljiva medna rosa prekriva listove i plodove te u kombinaciji s crnim gljivicama čađavicama smanjuje fotosintezu i respiraciju biljke te onečišćuje plodove koji se teško prodaju. Jako zaraženi listovi mogu otpasti, a zametanje plodova je reducirano“, pojašnjavaju iz Ministarstva.

Prvi stadij ličinke aktivan, ostali nepokretni

Tijekom svog razvoja prolazi kroz 6 razvojnih stadija: stadij jaja, 4 stadija ličinke i odrasli razvojni stadij. Svi su prisutni na naličju lista biljaka domaćina. Samo prvi stadij ličinke je aktivan i ima tri para nogu, dok su ostali nepokretni, pričvršćeni na naličju lista. Tijelo mu je tamne boje, dugo 0,3 mm i široko 0,15 mm. Ličinka 2. i 3. razvojnog stadija je ovalna, tamno smeđe do crne boje, duljine tijela od 0,4 do 0,9 mm.

"Moljac 4. razvojnog stadija, odnosno puparij ima ovalno tijelo, sjajnocrne boje, duljine oko 1,25 mm kod ženki i oko 1 mm kod mužjaka. Na leđnoj strani puparija nalaze se mnogobrojne, poput trna šiljate dlake sa žlijezdama za izlučivanje. Na vrhu dlaka puparij izlučuje iz stanica ili žlijezda smještenih u tijelu kapljice želatinoznog voska žute boje koje imaju obrambenu funkciju tako što se na te kapljice lijepe egzuviji prethodnih razvojnih stadija i na taj način štite puparij. Puparij na rubu ima karakteristične bijele voštane rese.

Odrasla ženka duga je 1,7 mm, a mužjak 1,35 mm (Slika 9). Krila su sivoplave metalne boje i prekrivaju većinu tijela. Na krilima su prisutne bijele mrlje koje na unutarnjem rubu oba krila formiraju prugu. Oči su crvenkastosmeđe boje. Ticala i noge su bijele sa svijetložutim mrljama“, opisuju u priopćenju.

Detekcija i identifikacija

Upozoravaju da je od izuzetne važnosti da komercijalni proizvođači agruma i posjednici proizvodnih i raznih ukrasnih kultivara agruma na okućnicama, ali i drugih biljnih vrsta na području Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije, pregledaju temeljito svoje biljke na eventualnu prisutnost ovog karantenskog štetnika.

Medna rosa i crne gljivice čađavice na listovima, granama i plodovima napadnutih agruma upućuju na mogućnost napada narančinog trnovitog štitastog moljca. Međutim, ovakvi simptomi mogu biti povezani i s napadom lisnih ili štitastih uši. Vizualnim pregledom naličja mladih listova na prisutnost odraslih stadija štitastog moljca, odnosno starijih listova na prisutnost ličinki, moguće je odrediti točan uzrok pojave navedenih simptoma na stablu. Odraslog narančinog trnovitog štitastog moljca nemoguće je zamijeniti s nekom drugom vrstom, jer niti jedna vrsta štitastog moljca koja napada agrume nema odrasle stadije s tamnim krilima, već su krila bjelkaste boje.

Također, niti kod detekcije vrste štitastog moljca na agrumima na osnovi izgleda ličinke ne bi smjelo doći do pogreške, jer samo vrsta Aleuroclava aucubae ima ličinke crne boje, ali bez bijelog rubnog obruba i bez trnovitih dlaka, dok sve ostale poznate vrste na agrumima imaju ličinke bjelkasto žućkaste boje, uključujući i najčešću vrstu štitastog moljca agruma (Dialeurodes citri). Bez obzira na navedeno, laboratorijska analiza i determinacija su jedini pouzdan i pravovaljan način određivanja vrste.

Ličinke narančinog trnovitog štitastog moljca mogu se zbog slične boje i oblika tijela vizualno zamijeniti s nekom od vrsta štitastih uši štetnih na agrumima, kao na primjer s maslininim medićem ili crnom štitastom uši agruma. Upravo to se dogodilo proizvođačima agruma u Italiji.

Osim vizualnim pregledom naličja listova biljaka, napad ovog štetnika može se rano uočiti i postavljanjem te kontrolom žutih ljepljivih ploča u nasadu, u cilju hvatanja i praćenja populacije odraslih razvojnih stadija štitastih moljaca.

Fitosanitarne mjere

Spiniferus kao nova, invazivna vrsta štetnika predstavlja visok fitosanitarni rizik za mnoge poljoprivredne kulture u Hrvatskoj, a posebice su potencijalno ugroženi nasadi mandarina na području doline Neretve.

Temeljem trenutnog stanja i proširenosti vrste u Hrvatskoj, a u cilju sprječavanja daljnjeg širenja karantenskog štetnog organizma, donesena je Odluka o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje narančina trnovitoga štitastog moljca -  Aleurocanthus spiniferus (Quaintance).

U slučaju sumnje na prisutnost karantenskog štetnika A. spiniferus u nasadu obratite se Sektoru za nadzor poljoprivrede i fitosanitarni nadzor Državnog inspektorata Republike Hrvatske ili Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu – Centru za zaštitu bilja na sljedeće kontakte: fitosanitarna.inspekcija@dirh.hr i 01 2375 100 ili czb@hapih.hr i 01 2311 640.

"Demarkirano područje obuhvaća zaraženo i sigurnosno područje. Zaraženo obuhvaća katastarsku općinu u kojoj je utvrđena prisutnost karantenskog štetnog organizma Unije. Sigurnosno je širine najmanje 2 km računajući od granice zaraženog područja, koje obuhvaća više susjednih katastarskih općina koje okružuju zaraženo područje. U cilju sprječavanja širenja, suzbijanja i iskorijenjivanja karantenskog štetnog organizma A. spiniferus, u demarkiranom području obvezatno je provođenje adekvatnih mjera čiju provedbu propisuje i nadzire fitosanitarna inspekcija“, navode iz Ministarstva.

Više o ovom štetniku pročitajte ovdje.