Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj lijeske
  • 13.05.2021. 10:30

Poticaji za početnike: Koliko je sadnica dovoljno za ostvarivanje potpore?

Za ulazak u sustav poticaja na 1 ha višegodišnjih nasada voća dovoljno je primjerice zasaditi 100 sadnica oraha, odnosno 200 jabuka na sjemenjaku, 300 lijeske, 500 nektarina, ali i 4.000 malina ili pak 35.000 brusnica.

Foto: Renata Prusina
  • 41.320
  • 1.035
  • 1

Koliko mi je sadnica lijeske potrebno posaditi da bih ušao u sustav poticaja, posljednje je u nizu pitanja koja nam nerijetko šalju čitatelji našeg portala sa zajedničkim nazivnikom koje su to minimalne količine ili površine za ostvarivanje poticaja? Pa, evo nekoliko uputa za početnike.

Kad je riječ o potporama za višegodišnje nasade, među 30 voćnih vrsta, osim "standardnih" jabuke, kruške, šljive i sl., potiču se i nama još egzotične brusnica, aronija i haskap, ali i gotovo zaboravljeni ribiz, ogrozd, drijen, bazga, rogač i šipak. 

Od 100 oraha do 35.000 brusnica

Tragom pitanja našeg čitatelja, iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede nas upućuju na Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2021. godinu (objavljenog početkom ožujka u NN 23/2021) prema kojemu je za ostvarivanje poticaja na 1 ha višegodišnjih nasada voća dovoljno primjerice zasaditi 100 sadnica oraha ili pak 35.000 brusnica (tablica u prilogu).

Odgovor za jabuke, kruške i trešnje je nešto složeniji. Naime, neki će voćari ostvariti poticaje već s 200, a neki sa 1.800 sadnica jabuka, 300 odnosno 1250 krušaka te 120 odnosno 1.000 trešanja na hektar, ovisno o podlozi na kojoj su cijepljene.

Naš bi čitatelj, konkretno, trebao posaditi najmanje 300 sadnica lijeske kako bi ušao u sustav potpora. Ovo je minimalni broj sadnica po hektaru, pa je dakle, moguće posaditi i više, odnosno ići na gušći sklop biljaka radi ostvarivanja većeg prinosa, za koji se uglavnom odlučuju poljoprivrednici sa suvremenijom mehanizacijom (užim traktorima).

Minimalne proizvedene količine za PVP

No to nije sve. Ako naš čitatelj želi ući u sustav proizvodno vezanih plaćanja (PVP) mora ostvariti i minimum prinosa odnosno imati određene količine isporučenog voća. Za lijesku je tako potrebno minimalno proizvesti 0,45 t/ha jezgre odnosno 1 t/ha lješnjaka u ljusci. Proizvođači jabuka i mandarina, primjerice, trebaju minimalno proizvesti i isporučiti 25 t/ha, šljiva, jagoda i šipka 10 t/ha, trešanja osam, a krušaka sedam tona po hektaru (tablica u prilogu). 

U slučaju PVP poticaja minimalna prihvatljiva površina za lijesku iznosi dva hektara, kao i za orah, dok je primjerice za jabuku i krušku 1 ha, breskvu i/ili nektarinu, marelica, trešnja, višnja, šljiva, badem, lubenica, dinja 0,5 ha, a za mandarinu, nar, jagodu, borovnicu, malinu, kupinu i smokvu – minimalno 0,25 ha. U Pravilniku stoji kako se potpora dodjeljuje za prvih dvadeset (20) prihvatljivih hektara pod voćnim vrstama, a zbrajaju se one površine za koje je zadovoljena minimalno prihvatljiva površina po pojedinoj voćnoj vrsti.

U zahtjevu se može aplicirati i za dvije IAKS mjere (Foto: Lucija Bencarić)

Kako je ovo kratak pregled za početnike, dodajmo i da, osim osnovnih plaćanja i proizvodno vezanih plaćanja, ovaj budući uzgajivač lijeske može ostvariti i druge potpore, među kojima i one za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi, u ovom slučaju domaće i udomaćene sorte poljoprivrednog bilja ako je riječ o višegodišnjim nasadima Istarskog duguljastog i Istarskog okruglog lješnjaka.

Tu su i različite potpore iz IAKS mjera ruralnog razvoja od kojih se, ako je riječ o novim nasadima Mjera 10 "Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene" i Mjera 11 "Ekološki uzgoj" ugovaraju na pet godina, a po novome prijedlogu na dvije, a Mjera 13 "Plaćanja područjima s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima" na jednu kalendarsku godinu koja započinje datumom podnošenja zahtjeva za ulazak u sustav potpore. Zahtjevi se mogu podnijeti za najviše dvije IAKS mjere. 

Podsjetimo da je rok podnošenja jedinstvenih zahtjeva do 17. svibnja čije se produljenje na 18. lipnja. ove godine upravo razmatra. Vlastoručno potpisani zahtjevi dostavljaju se neposredno ili poštom podružnici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) u kojoj su korisnici upisani u Upisnik poljoprivrednika. Oni koji su već dobili svoju ePi iskaznicu zahtjev mogu podnijeti i elektronski.

Prijava svih poljoprivrednih površina

U jedinstvenom zahtjevu mora biti prijavljeno korištenje svih poljoprivrednih površina na kojima korisnik obavlja poljoprivrednu aktivnost, bez obzira podnosi li za njih zahtjev za potporu.

Inače, poticaji se mogu ostvariti samo za parcele upisane u ARKOD sustav. Pravilnik definira ARKOD parcelu kao neprekinutu površinu poljoprivrednog zemljišta koja je u korištenju samo jednog poljoprivrednika, a klasificira se s obzirom na vrstu uporabe zemljišta.

Poljoprivredna parcela je neprekinuta površina zemljišta unutar ARKOD parcele koja obuhvaća jednu skupinu usjeva i osnova je za izračun i kontrolu potpora po površini. Minimalna površina za koju se može podnijeti zahtjev je 0,05 ha, no za podnošenje jedinstvenog zahtjeva je potrebno minimalno imati 1 ha površina, a za ekološku proizvodnju 0,5 ha kako bi se ostvarili poticaji. To praktično znači da je moguće prijaviti nekoliko manjih parcela koje zbrojeno ukupno imaju hektar površine i obuhvaćaju najviše pet kultura.

Podsjećamo isto tako da je proizvodnja pod poticajima podložna kontroli, od administrativne provjere APPRRR-a do kontrole ovlaštenih službi na terenu, a neprovođenje preuzetih obveza odnosno razne nepravilnosti povlače i sankcije među kojima i one o povratu sredstava. 


Dokumenti


Tagovi

Poticaji Uzgoj lijeske Poljoprivredna proizvodnja Ministarstvo poljoprivrede APPRRR


Autorica

Renata Prusina

Više [+]

Diplomirana inženjerka agronomije s dugogodišnjim novinarskim i uredničkim iskustvom. Članica nekoliko novinarskih asocijacija među kojima je i TotY. Osim svojim perom, voli bilježiti i objektivom.