Poticaji za uzgoj autohtonih sorti šljive

S obzirom na to da se plodovi šljiva koriste za potrošnju u svježem stanju, sušenje i razne prerađevine (marmelade, džem, sok, kompot i brojne druge) zavičajna šljiva ima veliko privredno značenje jer se prerađuje u rakiju, koja je po kvaliteti poznata na lokalnom i regionalnom tržištu.

Na temelju Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (Narodne novine, broj 140/05, 35/08) ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donio je Pravilnik o stavljanju na tržište reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica namijenjenih za proizvodnju voća, a možete ga pronaći ispod teksta.

Pravilnikom definirana proizvodnja, certifikacija i prodaja

Pravilnikom se propisuju rodovi, vrste i hibridi voćnih vrsta koji se mogu certificirati te uvjeti certifikacije reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica; kategorije za pojedinu vrstu i uvjeti za pojedinu kategoriju u smislu podrijetla, autentičnosti sorte i podloge, vegetativne razvijenosti i zdravstvenog stanja; uvjeti proizvodnje reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica; mjere, radnje i uvjeti koje moraju ispunjavati dobavljači reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica.

Propisan način evidencije i uvjeti pakiranja

Propisuje se i način vođenja evidencije o poduzetim aktivnostima tijekom proizvodnje, kupnje, prodaje i isporuke sadnog materijala; rok čuvanja dokumentacije; način označavanja i uvjete izolacije sadnog materijala koji se proizvodi za naručitelja iz treće zemlje; način i uvjeti pakiranja, plombiranja i označavanja reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica za pojedine vrste bilja i njihove kategorije.

Definirani su i uvjeti trgovine reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica na veliko i malo; dokumenti koji prilikom uvoza obavezno prate reprodukcijski sadni materijal i sadnice i/ili se nalaze na pakiranju; uvjeti za uvoz i stavljanje na tržište reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica u pogledu pakiranja, plombiranja i označavanja te način vođenja evidencije.

Šest autohtonih slavonskih sorti šljive kreće u certificiranu proizvodnju sadnica!

Sukladno navedenom, šest autohtonih slavonskih sorti šljive (bijela kasna mirisava, cerićanka, motičanka, pintara, turkinja i valpovka) kreću u certificiranu proizvodnju sadnica. Da je tome tako, svjedočiti će i poticaji od ove godine za uzgoj autohtonih sorti šljiva.

Izlaganja na okruglom stolu!

Na licima domaćih voćara osmijeh nikad veći jer će napokon desetogodišnji napori Udruge proizvođača domaće šljivovice Slavonka i Zavoda za voćarstvo Hrvatskoga centra za poljoprivredu, hranu i selo, isplatiti. Saznanja su predočena u okviru okruglog stola pod temom: "Utjecaj klimatskih promjena na tradicijske sorte šljiva", održanog za studente smjera hortikulture i bilinogojstva na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku.

Projekt identifikacije autohtonih sorti šljive!

U okviru projekta identifikacije autohtonih/tradicijskih sorti šljive, obišli su 31 lokaciju od Andrijaševaca do Voćarice gdje su tražili stara stabla, uzimali plodove te radili mjerenja od 47 uzoraka u suradnji sa znanstvenim ustanovama i iz Zagreba i iz Osijeka.

Ravnatelj zavoda za voćarstvo HCPHS-a, dr.sc. Predrag Vujević rekao je slijedeće:

"Na temelju dobivenih rezultata utvrđena je velika biološka raznolikost, jer smo odredili čak 31 različit genotip, što je golemo bogatstvo koje je teško pronaći čak i u svijetu. Hrvatska nije dovoljno štitila svoje prirodne resurse, ali zahvaljujući Ministarstvu poljoprivrede prije dvije godine pokrenut je nacionalni projekt stvaranja baze biljnih gena, u sklopu kojega mi na terenu pronalazimo stare sorte i genotipove, ne samo šljiva, nego i drugih voćnih vrsta, skupljamo pupove, cijepimo i proizvodimo sadnice i stvaramo kolekcije.

Odabir matičnih stabala

Tako evidentiramo ih kao naše i čuvamo od zaborava", pojasnio je dr. sc. Vujević, ističući da ovako evidentirane sadnice mogu dobiti certifikat i biljnu putovnicu te ići u službene razmjene, ali i ostvariti određena druga prava, kao što su primjerice poticaji, jer su sadnice legalno proizvedene u rasadnicima, što do sada nije bio slučaj.

"Stabla smo obilježili i prijavili u Ministarstvo poljoprivrede na fitosanitarnu inspekciju radi utvrđivanja zdravstvenog stanja te Zavodu za sjemenarstvo da bismo utvrdili sortnu čistoću, a nakon toga slijedi prijava za odabir matičnih stabala. Rezultat je da ćemo za šest sorti ove godine moći ponuditi pupove rasadničarima za proizvodnju sadnica. Nadamo se da će u doglednoj budućnosti u certificiranu proizvodnju biti uključeno još više sorti.

Stare sorte uvijek rode

Autohtone su sorte zanimljive za uzgoj osobito u sve težim klimatskim uvjetima kakvi dolaze, jer su već stotinama godina, još od Austro-Ugarske, od kada datira primjerice moj šljivik, naučile živjeti na ovim prostorima ne zahtijevajući ni vode ni hrane. Nema špricanja, nema gnojidbe, samo malo košnje prije skupljanja plodova", kaže Galović, dodajući kao iz Đakovštine javljaju da i ove godine nema straha za prinos, jer stare sorte uvijek rode.

"Nema godine kad stare šljive ne rode, čak i do 100 kg šljiva po stablu. Nadamo se da će ove nove certificirane sadnice dati i dvostruko više. Ovim ćemo sadnicama u staru austrougarsku proizvodnju unijeti suvremenu europsku tehnologiju i tako iskoristiti našu šansu u proizvodnju tradicijskih proizvoda za tržište. Jer ako zaokružimo da u Slavoniji imamo milijun stabala autohtonih šljiva, a bilo ih je i više, to je praktično milijun litara slavonske šljivovice".

Foto: pixabay.com