Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ekološki uzgoj limuna
  • 11.04.2015. 17:55

Potiče se uzgoj eko limuna na dalmatinskim otocima

Stručnjaci ističu kako na otoku Visu postoje iznimno velike mogućnosti za ekološki uzgoj limuna, no problem je u tome kako taj proizvod približiti zainteresiranim potrošačima, odnosno kupcima na tržištu. Inače, proizvođači limuna na dalmatinskim otocima, poput onih na otocima Visu i Braču, oduševljeni su hvalevrijednim projektom karlovačke tvrtke Heineken Hrvatska, koja će ulagati u uzgoj domaćeg limuna za svoje radler pivo.

Foto: OPG Raffanelli, Heineken Hrvatska, Nedjeljko Musulin
  • 4.715
  • 192
  • 0

Sve govori kako su poljoprivredni proizvođači (voćari) na otocima Visu i Braču, te u priobalju dalmatinskih županija Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj gotovo oduševljeno prihvatili najnoviji hvalevrijedan projekt Heineken Hrvatska o podizanju novih nasada uzgoja vrhunskog eko limuna pod promotivnim motom Hrvatski limun za karlovačko Limun Natur Radler.

Čini se kako kako mu se najviše raduju obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG-ovi) koja se na ekološki način bave uzgojem vrhunskih sorti limuna, primjerice Viški i Meyer, a od kojih će plodove itekako traženog (ali skupog) voća na domaćem tržištu, kompanija Heineken Hrvatska otkupljivati u sklopu svog ciljanog dugoročnog razvojnog projekta proizvodnje i nabave hrvatskog limuna za proizvodnju Karlovačko Limun Natur Radlera.

Hvalevrijedan projekt Heineken Hrvatska o uzgoju limuna na dalmatinskim otocima

Naime, spomenuta kompanija je najavila kako bi potrebne količine limuna vrhunske kvalitete od dalmatinskih lokalnih poljoprivrednih proizvođača otkupljivala ne samo s Visa i Brača, nego i od onih voćara na Hvaru, Splitu, Šibeniku, Opuzenu, Metkoviću, Blatu na Korčuli, Dubrovniku i okolici, Konavalu.

Slavomir Raffanelli i kao pčelar

Makar je riječ o pilot projektu, a novi nasadi punu rodnost će najvjerojatnije postići za nekoliko godina kada će se s novozasađenih stabala na plantažama moći ubrati dostatne količine prvoklasnog limuna namijenjenog za Hrvatski limun za Karlovačko Limun Natur Radler, mnogi primjerice u Splitsko-dalmatinskoj županiji već sada ocjenjuju kako će se tim programom poduprijeti domaća poljoprivreda, odnosno ubrzati ruralni razvoj te znatno dopuniti ponuda seoskog turizma prvenstveno na spomenutim otocima, naravno i pridonijeti održivosti domaćeg uzgoja limuna.

To je, među inima, naglašeno i u nedavnim susretima, i promotivnim akcijama, predstavnika Uprave Heineken Hrvatska te nositelja OPG Slavomira Raffenellija na Visu, kao potencijalnog pilot partnera za taj ambiciozan i izazovan projekt u sklopu kojeg se na ekološki način uzgaja vrhunski limun sorte Viški i Meyer, nositelja OPG za proizvodnju eko džemova za brend OH! (Okusite Hrvatsku!) Zvonimira Benčića i Ljerke Vlahović, upraviteljice Poljoprivredne zadruge Postira na Braču.

Plodovi limuna ubrani na stablima na Visu i Komiži

I na tom su otoku uzgajatelji, odnosno proizvođači limuna također oduševljeni projektom Heineken Hrvatska, ne samo dok su nazočili simboličnoj sadnji mladih limunovih sadnica, ističući kako je to značajan korak naprijed za poticanje i proizvodnju domaćeg limuna koji ima izdašni potencijal, posebice na otocima poput Brača, Visa, Hvara, Korčule. Ujedno su, prema riječima predsjednice Uprave Heineken Hrvatska Branke Slaveske, istaknuli i činjenicu kako ponuda vrhunskog domaćeg limuna ni izbliza ne udovoljava potrebe tržišta u Hrvatskoj, posebice ne potrebe karlovačke pivovare za njezin tržišno prihvaćeni pivski brend, pa je karlovačka tvrtka Heineken Hrvatska, glede proizvodnje Limun Redlera, bila primorana posegnuti za uvoznim limunskim komponentama.

Proizvođači limuna na Visu i Braču oduševljeni ulaganjima Heineken Hrvatska

Ovih dana nam je optimistični Slavomir Raffanelli, koji godinama na otoku Visu na ekološki način uzgaja vrhunske sorte limuna Viška i Meyer, potvrdio kako je njegov OPG Raffanelli odabran kao potencijalni pilot partner za realizaciju ambicioznog projekta uslijed čega je itekako zadovoljan i radostan.

Panoramski snimak Komiže na otoku Visu

U sve to se krajem ožujka i početkom travnja ove godine uvjerila i predsjednica Uprave Heineken Hrvatska Branka Slaveska koja je, predvodeći pivovarin tim stručnjaka tijekom promotivne sadnje prvih sadnica na novom Raffanellijevom polju na otoku Visu dakako i u pratnji vlasnika odnosno domaćina, naglasila kako već sada tvrtka Heniken Hrvatska za proizvodnju Karlovačkog Limun Radlera ima višestruko veće potrebe od trenutne ponude, u iznosu od 50-ak tona limuna godišnje.

"Za realizaciju tog ambicioznog, zahtjevnog i privlačnog projekta na raspolaganje sam dao svoje znanje i dugogodišnje iskustvo, 2,5 hektara obiteljskog zemljišta, limunova stabla kako bih imao konstantan prinos tijekom cijele godine. Time će se i dodatno osigurati inače izuzetna kvaliteta limuna. Već sam preporučio izgradnju niskih plastenika za niske i iznimno plodne sorte limuna Meyer. Tu bi se podigao vrlo produktivan i dohodovan poljoprivredni pogon, dakako i stabilan izvor sirovine za karlovačku tvrtku Heineken Hrvatska. Novi bi nasadi u novom plasteniku puni urod mogli imati u svojoj petoj sezoni, dok bi se povrat investicije također brzo postigao ako bi se taj projekt financirao i sredstvima iz EU fondova. Uzgoj limuna i nije tako zahtjevan, kao što neki misle. Za svoj uzgojeni eko limun utrošim tek 18 dana godišnje. Samo treba imati sunca, vode, ali ne tolike vrućine. Limunu smetaju dugotrajne suše, niske temperature te jaki i hladni vjetrovi.

Kilogram svog limuna prodajem za 6 kuna pa mi nikako nije jasno zašto domaće tržište uvozi limun prepun silikona te se, uz to, prodaje kilogram čak za 30 i više kuna. Nije li to, uz sve što imamo za proizvodnju tog agruma, sramotno?", pita se Slavomir Raffanelli.

Potencijalni pilot-partner OPG Raffanelli u uzgoju eko limuna na Visu

Također nam je potvrdio da je on nositelj OPG Raffanelli ističući kako bi otok Vis mogao biti raj zemaljski što se pak tiče uzgoja svih mediteranskih kultura, dakako uz rad i ulaganja, te malo ljudske blizine, pozornosti i ljubavi. Dodaje kako se danas u više od 60 zemalja svijeta proizvodi limun, od kojih je najveći proizvođač SAD (800.000 tona), dok je na drugom mjestu susjedna Italija (760.000 tona), te slijede Španjolska, Argentina, Turska, Grčka, Čile, Južna Afrika, Cipar.

Sadnja limunovih stabala, prva Branka Slaveska

Za Slavomira Raffanelija mnogi njegovi poznanici ne samo na Visu kažu kako je on izuzetna osoba - nesebična, otvorena, neposredna, marljiva, poslovna, koja zrači energijom, optimizmom, plemenitošću, strpljivošću. Višani vole reći kako iza njega stoje postignuti rezultati u gospodarstvu primjerice u poljoprivredi ne samo u uzgoju eko limuna, nego i maslina te proizvodnji maslinova ulja i proizvodnju meda, uz nešto smokava te grožđa i vina, ali je i vješt ribar na lignje. Tako je Raffanelli gotovo zaokružio proizvodnju eko hrane u više poljoprivrednih kategorija pod prepoznatljivim OPG Raffanelli, ali najviše uživa dok, smiješeći se, gleda, promatra svoju plantažu eko limuna kada ju fotografira; dok dira i bere svoje plodove i odlaže u gajbe agruma.

Manje-više svi kažu kako iza tog uspješnog poslovnog čovjeka stoji samo mukotrpan i pošten rad, znanje i veliko iskustvo, bez ikakve transakcije s nekretninama, no Raffanelli je poznat i kao komunikativan čovjek te za svakog (ne)znanca također ima lijepu, toplu riječ, dakako i za medije. Čini se kako najviše voli razgovarati o otoku Visu i njegovim potencijalima i znamenitostima.

Otok Vis ima idealne uvjete za uzgoj eko-limuna, ali to nije dostatno iskorišteno

"Zahvaljujući povoljnoj klimi otok Vis ima idealne uvjete za uzgoj limuna, ali taj potencijal još nije dovoljni iskorišten. Svi smo, kao uzgajivači limuna, i ne samo mi, oduševljeni novom inicijativom odnosno projektom pod nazivom Hrvatski limun za Karlovačko Limun Natur Radler karlovačke tvrtke Heineken Hrvatska o podizanju novih nasada limuna koji se uzgoja na ekološki način.

Limunovo stablo s izdašnim plodovima na Visu

Uvjereni smo kako će sadašnja inicijativa brzo zaživjeti jer joj pušu i svi poželjni snažni vjetrovi u leđa, pa u projektu vide sebe mnogi proizvođači uzgoja vrhunskog limuna na spomenutim otocima i mjestima na dalmatinskoj obali. Također nas veseli i činjenica što su tim projektom stvorene mogućnosti bržeg i trajnijeg zapošljavanja mladih ljudi na otocima te njihova ostanka na djedovini i očevini", oduševljeno će Slavomir Raffanelli, ističući:

"Očito, kompanija Heineken Hrvatska je inicirala ovu suradnju i akciju, dakako zahvaljujući njezinoj predsjednici Uprave Branki Slaveskoj, direktoru Sektora lanca opskrbe kompanije Zvonimiru Nemetu i njihovim suradnicima, čime je učinjen prvi korak u proširenju nasada limuna domaće proizvodnje, jer je uočila potencijale hrvatske poljoprivrede želeći stimulirati domaću proizvodnju.

U toj su tvrtki uvjereni kako dalmatinski proizvođači mogu osigurati proizvodnju eko-limuna vrhunske kvalitete, a kako su u ovom trenutku njezine potrebe za tim poljoprivrednim proizvodom još veće, ona jamči i dugoročnu suradnju svih proizvedenih količina od proizvođača koji se uključe u projekt.

Naime, uspostavljanje partnerstva s velikim otkupljivačem na dulji rok dobar je put održivosti voćarstva i na dalmatinskim otocima. No, malim proizvođačima je siguran i tržišni otkup kao znatan je poticaj za intenziviranje proizvodnje. Zato je navedeni projekt i prilika za daljnji razvoj uzgoj vrhunskog ekološkog eko-limuna u Hrvatskoj", poručuje Slavomir Raffanelli, ujedno pitajući:

"Zašto se u prodavaonicama na Visu, ali i drugdje, nudi i prodaje uvozni limun, dok domaći ostaje na stablima i trune? Kao da se zaboravlja na činjenicu kako je poljoprivredni proizvođač, dok s Visa putuje primjerice u Split da bi prodao svoje proizvode (limun), izložen velikim trošku."

Zašto na hrvatskom tržištu nema domaćeg limuna, nego se nudi onaj iz uvoza?

Također je zanimljiva priča i o obitelji Božanić u Komiži koja već 15-ak godina također proizvodi kvalitetan limun na predjelu poluotočića Stupišće. Njezin domaćin kaže kako mu je to usputna poljoprivredna djelatnost, a limunova stabla je zasadio na pripremljenoj parceli nakon što je tamo došla voda. Čim dođe s posla, redovito svakog radnog dana (a i vikenda) odlazi na svoju plantažu s oko 200 limunovih stabala, udaljenoj od Komiže oko 6 kilometara. Tako ostatak dana provodi oko uzgoja limuna. Podsjeća kako je urod limuna 2014. bio osrednji, uostalom kao i svih godina do tada. Tuži se kako mu problem stvaraju mušice iako svojim rilcima ne mogu probiti limunovu koru dodajući da redovito prska i provodi zaštitne mjere na limunjaku.

Slijeva Slavomir Raffanelli

"Problem su i ekstremno visoke cijene uvoznog limuna na domaćem tržištu (bila je 30-33 kune za kilogram). Ne znam što je tome razlog: otkupljivači i prodavači ili pak vidno smanjena proizvodnja tog agruma, ili zato što se uvozi?

Također ne znam kako to tumače naši trgovački lanci? Doduše, cijena limunu je na početku jematve, ujesen, uvijek visoka. Nakon što limun stigne iz uvoza, a to je listopad, cijena mu je znatno jeftinija, a u studenome posve jeftina, kako je to bilo lani i preklani. Lani je otkupna cijena limunu bila 4,5 kune za kilogram u Splitu, ali je proizvođač agruma izložen troškovima dok ga s Visa dopremi u Split.

Inače, sam se moram brinuti za prodaju svog limuna, a taj proizvod gotovo nitko ne otkupljuje od malih obiteljskih poljoprivrednih proizvođača. Dok traje sezona mandarina, tada se i limuni otkupljuju u otkupnim trgovačkim centrima. Kada se zatvore otkupni centri mandarina, odmah uslijedi zatvaranje i svaka mogućnost otkupa limuna u nas.

Tako svoj limun mogu prodati sam kako se snađem te u posve malim količinama na tržnicama ili pak nekome prodam ako dođe na moj kućni prag. Neki moji prijatelji odjedanput kupe 100 ili 200 kg i to sami prodaju", žali se obitelj Božanić. koja ima limunjak kakav se rijetko gdje može vidjeti.

U toj obitelji ističu kako je limunovim stablima potrebna voda i prikladna temperatura, sunce, a moraju biti zaštićeni i od jaka vjetra. Dodaju kako limun ne trpi nisku temperaturu, onu ispod ništice (primjerice -2 ili - 3), a bitno je da njegova stabla nisu izložena jakoj, hladnoj buri, tramuntani niti orkanskom jugu.

Obitelj Božanić u Komiži se počela baviti uzgojem limuna prije 15-ak godina

"Ovo je idealno područje za uzgoj limuna, samo bi trebalo bolje zavrnuti rukave i raditi, saditi nove nasade, uzgajati te organizirati otkup i prodaju na tržištu. Na Visu bi trebalo zasaditi više limunjaka, ali prije toga valja riješiti imovinsko-pravne odnose nekretnina odnosno zemljišta; objediniti naše sitne parcele kako bile veće.

U Komiži i na Visu ima puno zemljišta koja je pogodna za uzgoj limuna, ali se točno ne zna čija je to zemlja i gdje su sve njezini vlasnici.

One parcele u brdskim stranama također treba urediti, obraditi, oplemeniti. Teško ih je obrađivati, jer one nisu u ravnici, pa se sve mora raditi samo ručno - motikom, mašklinom. Unatoč tome uvjeren sam kako će se i te strane obraditi i na njima zasaditi limunova stabla, tim više što su u prisojima i zaklonjene od jaka vjetra. Tako će se nasadi limuna na otoku Visu znatno proširiti jer za to sada postoje svi mogući uvjeti: ljudi i njihova naklonjenost za tu poljoprivrednu kulturu, zemljište, pogodna klima, voda, sunce, interes šire zajednice i nekih tvrtki.

Sudionici akcije limunovih stabala Hrvatski

limun za Karlovački Natur Radler

Kada bi netko kupio te sve male parcele te ih objedinio u veća zemljišta, bilo bi dobro, a njihovim vlasnicima omogućiti, dati im neku protuvrijednost u najamnini i slično tome. Ili da se netko zainteresira te da im zemljišta zasadi limunovim stablima, što bi također bilo itekako korisno. Samo da zemlja nije u ledini, pod korovom i kupinom. Inače, oko limunova stabla treba znati i htjeti raditi dok ono raste: na vrijeme ga obrezivati, gnojiti, zalijevati, provoditi zaštitne mjere te znati stručno brati plodove - sve u skladu struke. Tako bi vjerojatno od te poljoprivredne kulture na Visu i drugim dalmatinskim otocima nešto i bilo, ali ovako kako se to sada radi nikako ne može biti kurentno.

Limunovo stablo čekaš oko pet godina dok ne naraste i dođe na rod, a kada mu plod želiš ubrati i prodati, to je izgleda najteži posao koji ujedno predstavlja i najteži problem umjesto radosti zbog uspjeha. Tak tada proizvođač limuna, kao i svaki voćar odnosno poljoprivrednik, shvati koliko je izgubio vremena, sredstava, snage, ali i optimizam koji ga je nosio dok je čekao prvi urod", analizira Božanić, vlasnik limunjaka u Komiži, napominjući kako limun ne traži neku dobru, kvalitetnu zemlju, nego samo toplinu, vodu, zavjetrinu, dakako i ljudsku pozornost.

Kako na dalmatinskim otocima objediniti male parcele zemljišta u veće površine?

Na upit kakve su mogućnosti na Visu za ekološki uzgoj limuna ili pak neke druge poljoprivredne kulture, Slavomir Raffanelli zaključuje: "Na otoku Visu postoje velike mogućnosti za ekološki uzgoj limuna i zato što se ne treba bojati od nekakve bolesti, kao što je to slučaj s drugim poljoprivrednim kulturama, u drugim sredinama. Zapravo, za uzgoj eko-limuna na otoku Visu nema nikakvih problema, osim nekih mušica koje ne djeluju na stablo i plod limuna. Toj kulturi ovdje nije potrebna nikakva zaštita poput rogača, kao nekom drugom voću. Inače, na otoku Visu sve dobro uspijeva, samo treba zavrnuti rukave i više raditi. Tek tada ćemo imati više obrađenih parcela, maslinika, nasada limuna, košnica, vinograda, smokava; više zdrave hrane i turista, pa će i ovdje svi bolje živjeti!"

Foto: OPG Raffanelli, Heineken Hrvatska, Nedjeljko Musulin


Tagovi

Heineken Hrvatska OPG Raffanelli Viški Meyer Uzgoj limuna Limun Natur Radler Tržište Pilot projekt Ljerka Vlahović Zvonimir Benčić OH! Vis Brač Ekološki način PZ Postira Branko Slaveska Hvar Korčula Obiteljsko zemljište Plastenici Prin

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]