Prednosti divlje trešnje kao podloge za kalemljenje

U proteklih nekoliko godina proizvodnja trešnje doživljava pravi procvat. Sve više je poljoprivrednika koji se okreću uzgoju ove voćne vrste, čak i oni koji se nisu bavili voćarstvom.

Prije podizanja zasada, treba imati na umu da je pored sve veće ponude atraktivnih sorti, veoma proširen i izbor podloga prilagođenih različitim zemljišnim uslovima i primjenjenoj agrotehnici.

O upotrebi divlje trešnje, njenim prednostima i nedostacima, razgovarali smo sa Snežanom Janjić, diplomiranim inžinjerom voćarstva i vinogradarstva, u PSSS Užice.

Divlja vrsta - dosta bujnija i u lošim uslovima

Stabla ovog voća jače su razvijena, donose više roda po jednom stablu, dugovečnija su, bolje podnose sušu. Osobine koje prenosi na novu voćku su bujnost, ali i otpornost prema bolestima.

"Kada je riječ o iskustvima sa terena, zabilježeni su uglavnom pojedinačni slučajevi trešnje koja je kalemljena na divljoj podlozi, ali u intenzivnim zasadima, odnosno, na većim površinama ne kalemi se na ovu vrstu", navodi Janjić.

Divlja trešnja bolje podnosi lošije agroklimatske uslove, poput niskih temperatura ili velikih suša, od onih koji su optimalni za većinu drugog gajenog voća.

Najbolje podloge za kalemljenje trešnje

Orezivanje je ključno

Koštičavo voće veoma dobro reaguje na rezidbu, pogotovo trešnja jer gubi rodni potencijal, a nodusi momentalno ogoljevaju svake godine na mjestima gdje rađa pa se zone rodnosti pomjeraju prema periferiji krošnje.

"Ako neko želi stablo od pet metara i želi da slomi vrat, to se ne može svrstati u prijeku potrebu. Ključni problem u trešnji na bujnoj podlozi je prorjeđivanje, a ne odstranjivanje lastara koji su u kategoriji vodopija. Oni dvogodišnji prešli su u kategoriju nosača rodnog drveta (detektovanja) i potrebno je prikraćivanje svih tipova rodnih grančica. Važno je stvoriti osnovu za vegetativni porast (na dijelovima gdje mi hoćemo), da rađa ni premalo ni previše", savjetuje ona.

Kalemljenje voćaka na "spavajući pupoljak"

Pogrešna zimska rezidba inicijator je eksplozivne bujnosti u maju. Kad je trešnja u rodu, dobro je pogledati u kojim zonama i kom procentu (oko 70 - 80%) se nalazi rod na drvetu i gdje se odigrava najveći porast kako bi se orezivanje pravilno odradilo, dodaje Janjić.

Koje su podloge dobar izbor?

Kada se imaju u vidu zahtjevi tržišta, kako kaže, najprihvatljivije podloge su gizela 6 i kolt.

"Gizela 6 je srednje gusta, bolje adaptivnosti na zemljišne uslove od gizele 5 (600-800 st/ha). Kolt je bujna podloga. Sorte okalemljene na njoj u kasnijim godinama pokazuju manju obilnost za 10 - 30% u odnosu na divlju trešnju. Dobro podnosi teža zemljišta, ali je osetljiva na višak kreča i na rak korjena. Predviđena je za sklopove od 300-500 st/ha", navodi ovaj savjetodavac.

Pored navedenog, trešnja se kalemi i na magrivu koja daje dobre rezultate na krečnjačkim zemljištima. Sorte na njoj manje su obimne (svega 10 - 20%). Pogodna je za suva i krečna tla, a teško uspijeva na težim i vlažnim. Sa nekim sortama (van, burlat, hedelfingen) ima slabiji afinitet. Pogodna je za sklopove od 300 - 500 st/ha. Prema njenim riječima, klon magrive, SL 64, može da posluži kao zamjena za sijance jer daje ujednačeno potomstvo.