Prije sadnje jagoda mjesečarki usitnite dobro tlo, tako da noga utone u njega

Ubrzo će krenuti sadnja vrlo popularnih jagoda mjesečarki, koje rađaju od ljeta do kasne jeseni. Tom prilikom zemlju morate dobro pripremiti, a trebalo bi obratiti pažnju i na položaj folija.

Prvi i najvažniji korak jeste da se kupe kvalitetne sadnice, najbolje su one kontejnerske kod profesionalnih uzgajivača, a ne kod individualnih, uostalom kao i kod svih drugih voćnih vrsta. 

Zemlja mora biti maksimalno usitnjena

Sljedeća aktivnost je priprema zemljišta. Ono se uzore, pretanjira i isfreza. Zapamtite, jedna stvar je od izuzetne važnosti. Zemlja u koju će se saditi jagode mora da bude toliko usitnjena da u nju može da "utone" čizma ili cipela. To je siguran pokazatelj da je dovoljno sitna i spremna za sadnju. Prije toga obavlja se uzorkovanje tla i određivanje potrebnih količina kreča, stajnjaka i mineralnih NPK đubriva za unos u zemljište.

Mjesečarke ne podnose previše kisela ili jako alkalna tla. Optimalan pH za njih je između 5,8 i 6,2. U tom slučaju mogu da se očekuju maksimalni prinosi. Obratite pažnju i na to koji usjevi su bili na parceli prije jagoda. Loši su paradajz, krompir, patlidžan, malina, a dobri pšenica, ječam, zob, mahunarke, dinja i lubenica. 

Najbolja je sadnja na gredicama

Usitnjena zemlja zatim se podiže i stvaraju se gredice. Njihova visina trebalo bi da bude 20 centimetara, a širina 60cm. Razmak između njih takođe iznosi 60cm. Postoji više sistema sadnje na gredicama (Hill system). Najčešće se u praksi primjenjuje cik-cak sa razmakom od 30 centimetara između biljaka i 1,2 metra između unutrašnjeg dijela sadnice u jednoj gredici.

Postoji i modifikovani sistem, odnosno, jednostruka i dvostruka živa ograda (Hedgerow system) ali se rijetko primjenjuje na našim prostorima. Sadnja na ravnom nije poželjna jer korijen vrlo brzo počinje da truli ako se voda zadržava na površini zemljišta. 

Crijeva postaviti na sredinu gredica

Korijenov sistem kod ove voćne vrste ne ide duboko, najviše 30 centimetara i zato je važno obezbjediti redovno navodnjavanje kod ovog tipa sadnje. Prije toga, po njihovoj sredini postavljaju se dva reda crijeva za zalijevanje, a sadnice bi trebalo da budu sa unutrašnje strane crijeva. Nikako nemojte stavljati crijeva na krajeve, to jest, u podnožje gredica. U tom slučaju, korijen će imati manje vode na raspolaganju jer će ona da otiče na rubovima.

Nakon postavljanja crijeva stavlja se folija koja već ima probušene rupe za sadnju. Postavi se na gredicu, čvrsto se zategne iznad crijeva, a njeni krajevi učvrste kako ne bi došlo do podizanja. Zatim se pristupa sadnji. Iskopa se rupa u tlu, u foliji i postavlja sadnica sa zemljom s kojom je bila u kontejneru, ali prvo potopljena u vodu. I nakon što se zasade u proljeće, treba ih zalijevati ali postepeno, po sat, dva, pod pretpostavkom da u zemljištu već ima vlage. 

Folija štiti od truljenja

Posljednjih godina proljećne temperature, naročito u maju, mogu da budu neuobičajeno visoke pa je potrebno duže navodnjavati jagode. U slučaju velikih ljetnjih vrućina, moraju se navodnjavati svaki dan, tačnije rano ujutro ili uveče, nikako po najvećoj žegi. Folija se postavlja bez obzira kada se sadi jer u dodiru sa zemljom brzo dolazi do truljenja plodova, osim kada se umjesto nje stavi malč, odnosno, slama.

Nedostatak je što sloj slame treba da bude visok barem desetak centimetara jer tada se sporije razgrađuje, ali u svakom slučaju, slama mora da se dopunjava.

Crna folija najmanje je poželjna jer ova boja jače upija sunčeve zrake zbog čega može da dođe do bržeg pregrijavanja korijena ispod nje. Gledajte da sistem za zalijevanje bude takav da može da omogući i unos hranjivih materija, u obliku tečnih mineralnih đubriva u zonu korijenovog sistema ispod folije.