Prirodna nepogoda: Naknade za ublažavanje šteta od mraza tek krajem godine

Na području tri grada i 14 općina u Osječko - baranjskoj županiji proglašena je prirodna nepogoda zbog posljedica koje su na voćarske kulture ostavile vremenske neprilike praćene hladnom frontom zraka i mraza. Odluka se odnosi na Belišće, Osijek i Valpovo te općine Antunovac, Čepin, Draž, Drenje, Erdut, Ernestinovo, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Magadenovac, Petlovac, Popovac, Strizivojna, Viškovci i Vladislavci.

"Svjesni smo da je ova godina klimatski čudna i teška. Tijekom ožujka i travnja imali smo nagle promjene vremena. Bilo je dana kada smo imali visoke temperature i biljke su krenule pa je došao mraz i tu su naravno nastale štete, naročito na voćarskim kulturama“, kaže za Osječku televiziju Silva Wendling, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu OBŽ.

Pomoć za ublažavanje, naknada kroz osiguranje

Nažalost, voćari se eventualnoj nadoknadi štete mogu nadati tek krajem godine i u jako malom iznosu. Wendling je objasnila i zašto je to tako. 

"U državnom proračunu za pomoć ublažavanja posljedica od prirodne nepogode osigurano je 20 milijuna kuna, a sredstva se raspoređuju po cijeloj Hrvatskoj i za sve nepogode koje se mogu pojaviti tijekom godine, zato se i isplaćuju tek na kraju“, napominje naglašavajući kako je to samo pomoć za ublažavanje, a naknadu od štete jedino se može ostvariti kroz policu osiguranja. 

Nažalost, poljoprivrednici su zbog uvjeta sve manje skloni osiguranju, a u zadnje vrijeme, kaže pročelnica, žale se i na skuplje police koje im predstavljaju veliki trošak. Ipak, mišljenja je da će s obzirom na sve veće klimatske promjene, biti primorani krenuti s osiguranjem jer je poljoprivreda posao na otvorenom, pod vedrim nebom i nikad ne znaš što se sutra može dogoditi. 

Novim zakonom i novi uvjeti proglašenja

Novim zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, podsjeća, više se ne koristi pojam elementarna nepogoda, nego prirodna, a također su propisani uvjeti koje je potrebno ispuniti da bi se ona mogla proglasiti. 

"Nastala šteta mora biti veća od 20 posto prihoda proračuna jedinice lokalne samouprave na čijem se području ona dogodila. Zatim, šteta mora biti veća od 30 posto na kulturama koje su ju pretrpjele te 30 posto površine na području JLS mora biti pogođeno nepogodom“, objasnila je dodajući kako se oni ne moraju ispuniti kumulativno, dovoljan je samo jedan. 

Nadalje, navodi, novim zakonom promijenio se i rok proglašenja nepogode. Prije ju je župan morao u roku od osam dana od kada se dogodila proglasiti, a sada rokovi za prijavu teku od onoga dana kada ju župan proglasi, a na prijedlog gradonačelnika ili načelnika. 

Tako su u svibnju tražili od jedinica lokalne samouprave podatke od štete, dobili povratne informacije po kojima je utvrđena prirodna nepogoda, a sada su na redu Povjerenstva koja trebaju pokrenuti postupak prijave prve i konačne procjene štete te potvrde konačne procjene u Registar šteta. 

Izgradnja sustava za navodnjavanje 

Wendling smatra kako se neke štete mogu spriječiti, naprimjer orošavanjem voćnjaka. "Moramo imati sustav za navodnjavanje i mogućnost da se voćke mogu orositi kako bi se ta sva voda oko pupa smrznula i tako ga očuvala“, kaže.

A što se tiče suše, ova županija, podsjeća sugovornica za kraj, pokrenula je izgradnju četiri sustava za navodnjavanje s kojima se planira očuvati ratarska i povrtlarska kultura u ovom području. 

Više o temi možete pogledati u videu: