Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Šljivina štitasta uš
  • 20.04.2017. 10:00

Prirodni načini zaštite šljive od štitaste uši

Osim šljive štitasta uš napada: breskvu, trešnju, orah, limun, jasen, vinovu lozu, glog, badem, limun, oleander, paprat, bršljan, ribizlu, lijesku, limun, malinu, bagrem i druge.

Foto: Bigstockphoto/Galkos
  • 4.385
  • 274
  • 0

Šljivina štitasta uš Lecanium corni je veoma rasprostranjena vrsta. Pričinjava štete na raznim biljnim vrstama (preko 170), ali najveće štete u našim uslovima pričinjava na šljivi. Osim šljive napada: breskvu, trešnju, orah, limun, jasen, vinovu lozu, glog, badem, limun, oleander, paprat, bršljan, ribizlu, lijesku, limun, malinu, bagrem i druge.

Može se pronaći na sobnim biljkama i nekim drugim kulturama, ali veoma rijetko: suncokret, grah, pamuk, konoplja. Ova štetočina je uvijek prisutna, ali se periodično javlja masovno kada se stvore optimalni uslovi za njen razvoj.

Štete koje izaziva

I pored malih tjelesnih dimenzija šljivina štitasta uš može da pričini veoma velike štete isisavanjem biljnih sokova iz napadnutih biljaka. Ishranom može izazvati sušenje rodnih grana i čitavog stabla. Tokom vegetacije mogu se naći na listovima i plodovima koji ostaju sitni, lošeg okusa, neugledni. Uš smanjuje prinos i umanjuje tržišnu vrijednost plodova. Svojim djelovanjem kroz duži niz godina slabi biljku i na kraju dovodi do njenog propadanja.

Osim direktne štete koju izaziva sisanjem biljnih sokova ova uš pričinjava i indirektne štete. Smatra se da učestalim napadima slabi stablo šljive i stvara preduslove za lakšu infekciju virusom šarke šljive. Napadnuta stabla su podložnija napadu potkornjaka, izmrzavanju tokom zime. Uš luči velike količine "medne rose" zbog čega privlače mrave na voćna stabla i po prisustvu mrava možemo lako utvrditi prisustvo ove uši. Na "mednoj rosi" se razvija gljivica čađavica koja ometa normalnu asimilaciju i život voćnog stabla.

Karakteristike šljivine štitaste uši

Šljivina štitasta uš razvija jednu generaciju godišnje, odlikuje se izraženim polnim dimorfizmom (različitost ženke i mužjaka). Razvijena, odrasla ženka ima poluloptast štit dužine 3 do 6,5mm, širine 2 do 3mm i visine od 2 do 4mm. Štit je sjajan, žutosmeđe do kestenjastosmeđe boje. Ženke nemaju krila. Mužjaci su sitniji, imaju blijedosiv štit dužine do 2mm i par krila koja su dobro razvijena.

U voćnjaku je potrebno vršiti stalne preglede, a broj prisutnih jedinki se utvrđuje dva puta u toku vegetacije.

Prezimljava kao mlada larva na kori debla i ramenih grana gdje se prepoznaju po intenzivnoj boji štita. Čim se temperatura vazduha podine iznad 10ºC, krajem februara, uš se počinje penjati radi ishrane na više, u krošnju, i zauzimaju poziciju na mladim grančicama. Na temperaturi ispod 8ºC larve su potpuno neaktivne. U tom periodu, dok se još nisi fiksirale i započele ishranu, su veoma osjetljive na pojavu mraza, niskih temperatura i mogu da uginu u velikom broj zbog nepovoljnih uslova. Larva se intenzivno hrani da bi tokom aprila i maja došlo do pojave odraslih jedinki. Mužjaci su veoma rijetki. Razmnožava se spolno, ali najčešće parenogenetski (jedinke se razvijaju iz neoplođenih jaja).

Ženke su nakon fiksacije na mjesto ishrane potpuno nepokretne. Krajem maja i početkom juna ženka ispod svog tijela položo od 200 do 2.000 mliječnobijelih jaja. Cijeli proces polaganja jaja traje do 10 dana nakon čega ženka ugine, a jaja ostaju zaštićena štitom. Nakon 20 dana dolazi do piljenja mladih larvi, od sredine juna i tokom jula. Mlade larve su veoma malih tjelesnih dimenzija 0,5mm i odlaze na listove gdje se smještaju na donju stranu i ishranjuju sisanjem biljnog soka. Napadaju i mlade plodove. Tokom avgusta larva silazi u područje račvišta i na deblo i na tom mjestu prezimljava.

Mjere zaštite

U voćnjaku je potrebno vršiti stalne preglede, a broj prisutnih jedinki se utvrđuje dva puta u toku vegetacije. Prvo brojanje se obavlja u periodu mirovanja vegetacije, a drugo u periodu izlaženja mladih larvi ispod štita. Na osnovu utvrđenog broja jedinki možemo donijeti zaključak da li se njihov broj povećava ili smanjuje. U periodu april - maj vrši se pregled grančica, a broj jedinki se preračuna na 1m² kore voćnog stabla:

  • do 50 jedinki/m² - slab napad,
  • od 50 do 200 jedinki/m² - primjetan napad,
  • od 200 do 500 jedinki/m² - srednji napad,
  • od 200 do 1000 jedinki/m² - jak napad i
  • više od 1000 jedinki/m² - veoma jak napad.

Za proizvođače je lakše da utvrde broj prisutnih jedinki po dužini grana starih dvije ili tri godine. Kada se na 2m dužine grane izbroji 10 do 15 pređen je prag štetnosti i potrebno je preuzeti mjere zaštite. Prilikom kupovine sadnica pomno ih pregledati da lu su prisutne jedinke šljivine štitaste uši.

Prilikom sadnje stabala potrebno ih je saditi na razmak da se međusobno ne dodiruju granama kako odrasle jedinke ne bi prelazile sa jednog stabla na drugo.

Orezivanjem stabala spriječiti zagušenje krošnje, jer se u zagušenoj krošnji stvaraju povoljni uslovi za razvoj uši. Ukloniti stare, suve i oštećenje grane i spaliti ako su na njima prisutne jedinke uši.

Četkanje debla i ramenih grana

Tokom mirovanja vegetacije uraditi četkanje debla i ramenih grana. Ispod drveta položiti platu ili najlon kako bi sakupili očetkani materijal i štetočina koji prezimljavaju na kori. Sakupljeni materijal uništiti spaljivanjem.

Tokom ljetnih mjeseci vrši se tretiranje u trenutku pojave pokretnih jedinki i larvi.

Pored četkanja jedinke se mogu skidati i krpom namočenom u alkohol ili rastvor deterdženta za suđe. Za sobne biljke se može koristiti smjesa od 10ml alkohola, 1l tople vode i 15g tečnog sapuna. Prije primjene provjeriti na jednom listu kako biljka reaguje, jer su biljke različito osjetljive. Primjenjuje se 2 do 3 puta.

Tokom ljetnih mjeseci vrši se tretiranje u trenutku pojave pokretnih jedinki i larvi. Pripravak od bijelog luka je efikasan. Dovoljno je bijeli luk usitniti i držati nekoliko sati u vodi. Nakon toga se procijedi i primjenjuje.

Koristi se i pripravak od ljute paprike. Uzme se 100g ljute paprike i skuva u 1l vode. Dobijeni čaj se ostavi 24h, zatim procijedi i primjenjuje. Da bi pripravak od ljute paprike bio efikasniji dodaje se 50g sapuna u procjeđeni pripravak.

Foto: Bigstockphoto/Galkos


Povezana biljna vrsta

Šljiva

Šljiva

Sinonim: - | Engleski naziv: Plum | Latinski naziv: Prunus domestica L.

Šljiva raste kao srednje veliko stablo, manje ili više bujna rasta. Pojedine sorte zahtijevaju strane oprašivače, dok se neke oplođuju same. Šljive donose plodove na dvogodišnjim... Više [+]

Tagovi

Šljiva Štitasta uš Zaštita


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.