Proljetna prihrana trajnih nasada

Višegodišnje kulture započinju novi rast i razvoj sa pohranjenim zalihama hraniva od prethodne vegetacijske godine. Pohranjen oblik dušika koji se nalazi u obliku aminokiselina, amida i proteina služi kao energija za početni rast. Međutim, za kasnije fiziološke procese potrebno je osigurati nove količine dušika putem proljetne prihrane, preporuča Petrokemija.

Dovoljna opskrbljenost dušikom

Dušik dodan gnojidbom rano u proljeće, postići će svoju najvišu koncentraciju u biljci tijekom kasnog proljeća i ljeta odnosno tijekom najvećih potreba za tim hranivom. Dovoljna opskrbljenost dušikom osigurava nesmetan rast zametnutih plodova i sprječava njihovo odbacivanja (opadanje).

Nadalje, dušik je bitan za sprječavanje prijevremenog dozrijevanja plodova jer održava fiziološku ravnotežu kvalitativnih komponenti u plodu (omjer kiselina i šećera, sadržaj vitamina, fenola) tijekom nepovoljnih klimatskih uvjeta.

O čemu ovisi izbor dušičnog gnojiva?

Izbor pojedinog dušičnog gnojiva ovisi o kiselosti tla, vremenu primjene te povišenju pojedinih kvalitativnih sastojaka u plodu poput kiselina, šećera, fenola, suhe tvari, ulja odnosno o svrsi uzgoja.

Proljetnom gnojidbom osiguravamo sva hraniva potrebna za novo vegetacijsko razdoblje. Ukoliko u jesen fosfor i kalij nisu unijeti u tlo obavlja se i osnovna gnojidba sa NPK 7-20-30, u količini od 350 - 600 kg/ha (35 - 60 kg/1000 m2) ili 450 - 800 kg/ha NPK (MgO, SO3) 7-14-21 (2, 18).

Što je za što?

Dovoljna opskrbljenost dušikom osigurava nesmetan rast zametnutih plodova i sprječava njihovo odbacivanja (opadanje).

Prihrana voćaka i vinograda obavlja se zasebnim dušičnim gnojivima poput UREE i KAN-a ili dušično sumpornim gnojivima poput ASN-a i Petrokemijasa. Osim navedenih, dušik se može unijeti putem NPK gnojiva s povišenim sadržajem dušika NPK 20-10-10 ili NPK 15-15-15 ili NP 20-20.

Na neutralnim i kiselim tlima prihranu obavljamo s KAN-om i UREOM, dok na lužnatim (karbonatnim) tlima poželjno je gnojiti sa ASN-om ili Petrokemijasom. Primjena dušično sumpornih gnojiva moguća je na kiselim tlima, ali je potrebno obaviti kalcizaciju.

Urea predstavlja visoko koncentrirano dušično gnojivo koje sadrži 46 % dušika u amidnom obliku, a koje se pod povoljnim temperaturnim uvjetima lako razgrađuje u amonijski i nitratni oblik. Stoga se Urea preporuča dodavati kada temperatura tla dostigne 10°C.

KAN predstavlja dušično gnojivo amonijev nitrat kojemu je radi poboljšanja fizičkih osobina dodan mljeveni dolomit. Sadrži 27 % dušika od čega je polovica u amonijskom, a pola u nitratnom obliku te do 4,8 % magnezija (MgO) i 6,5 % - 8,5 % kalcija (CaO). KAN se proizvodi kao granulirani ili prilirani. Preporučljivo je ukupnu godišnju količinu dušičnih gnojiva podijeliti na više obroka kako bi se učinkovito iskoristio dušik od strane korijena voćke i spriječili veći gubici.

Dušično sumporna gnojiva poput Petrokemijasa i ASN-a, utječu na mnoge fiziološke procese višegodišnjih kultura poput tvorbe aminokiselina, proteina i ulja te razvoj i aktiviranje određenih vitamina i encima (biotin- vitamin B7, tiamin -vitamin B1).

Petrokemijas posebno zanimljiv za maslinare i uzgajivače lupinastog voća

Petrokemijas (amonijev sulfat NS 20-24) predstavlja ekološko prihvatljivo gnojivo s brojnim pozitivnim osobinama poput lake vodotopljivosti, ujednačene granulacije, stabilnih fizikalno kemijskih svojstava. Posebno je zanimljiv za maslinare i uzgajivače lupinastog voća (orah, lijeska, badem, kesten) jer povisuje postotak ulja u plodu. Primjenjuje se 200 - 300 kg/ha (20 - 30 kg / 1000 m2) rano u proljeće te tijekom svibnja i lipnja 100 - 150 kg/ha.

ASN naglašava obojenost plodova

Dušik dodan gnojidbom rano u proljeće, postići će svoju najvišu koncentraciju u biljci tijekom kasnog proljeća i ljeta odnosno tijekom najvećih potreba za tim hranivom.

ASN (amonijev sulfonitrat NS 26-15) je dušično sumporno gnojivo s brojnim ekološkim, fizikalnim i kemijskim prednostima namijenjeno ishrani voćaka i vinove loze jer povećava sadržaj proteina, šećera, suhe tvari, ulja te naglašava obojenost plodova. Primjenjuje se u prihrani u količini 150-400 kg/ha godišnje s tim da se navedena količina podijeli na više obroka.

Na primjer, maslinarima i uzgajivačima agruma preporuča se prvu prihranu obaviti između veljače i travnja sa 220 - 280 kg/ha (22 - 28 kg/1000 m2) ASN-a, drugu od kraja svibnja i početkom lipnja sa 100 - 150 kg/ha (10 - 15 kg/1000 m2) ASN-a te početkom rujna s 150 kg/ha (15 kg/1000 m2) ASN-a. Na ovaj način maslinama osiguravamo optimalne uvjete nakupljanja ulja, dok agrumima idealan odnos šećera i kiselina.

Za trajne nasade u rodu preporuča se 100 - 120 kg dušika na hektar (10 - 12 kg N/1000 m2 ili 10 - 12 g/ m2) s tim da prvi obrok ne prelazi 80 kg dušika po hektaru.

Prva i druga prihrana voćaka i vinograda

Prvu prihranu voćaka i vinograda možemo obaviti s 150 - 160 kg/ha (15 - 16 kg/1000 m2 ili 15 - 16 g/m2) UREE ili 300 - 400 kg/ha (30 - 40 kg/1000 m2 ili 30 - 40 g/m2) NPK 20-10-10 ili Petrokemijas-a ili NP 20-20. Ukoliko se vinova loza gnoji zasebno (po trsu) dodaje se 20 - 30 grama UREE ili 60-80 grama NPK 20-10-10 (ili NPK 15-15-15).

Drugu prihranu dušičnim gnojivom obavljamo krajem travnja ili početkom svibnja putem KAN-a ili ASN-a, sa 100-150 kg/ha (10 - 15 kg/1000 m2 ili 10 - 15 g/m2). Po trsu se u drugoj prihrani gnoji s 20 - 30 grama KAN-a ili ASN-a.

Foto: Pixabay/music4life