Rod je ove godine zbog svih nedaća bio manji i do 30 posto. Voćari su taj gubitak izbalansirali dobrom cijenom, otkriva nam Raif Čolić.
Gradačački šljivici nadaleko su poznati, a u njima je posebno aktivno u ovo doba godine kada se vrši berba slatkih plavih plodova.
Posjetili smo najveće plantaže šljiva u okolici Gradačca u vlasništvu Raifa Čolića. Ovdje na 22 hektara još od 1999. godine rastu i plodonose sorte stanley, čačanska ljepotica, čačanska rodna i president. Čolić ih i podmlađuje, ovisno o situaciji na tržištu pa će tako već ovih dana, otkriva nam, počupati stabla presidenta i kada dođe vrijeme, na njihovo mjesto posaditi stanley.
"Čačansku ljepoticu i stanley bi svakome savjetovao. President vadim. Ona bašča tamo", pokazuje rukom, "se vadi sutra i tamo sadim stanley. Imam i novi nasad te sorte posađen u jesen, a sadni materijal je došao iz Kruškovog polja", pragmatično priča Čolić pojasnivši kako šljive počinju rađati u trećoj godini dok u gustom sklopu već u petoj ili šestoj daju puni rod.
Ali, ove je godine rod podbacio i to 25 do 30 posto.
"Prvo nas je u proljeće pogodio mraz, onda i grad, pa na kraju suša. Suša je bila tolika da je pred berbu čačanske ljepotice stablo počelo crpiti hranu iz ploda. Imali smo puno štete zbog toga", opisuje ovaj voćar koji jedan dio nasada i navodnjava.
"U jednom dijelu imamo dva jezera iz kojih navodnjavamo nasad sustavom "kap na kap". Onaj dio gore je teško navodnjavati jer nemam mogućnosti da napravim akumulaciju za vodu. Dovodio sam ljude koji ispituju teren i nitko ne garantuje da će naći vodu na 250 - 300 metara. Da je ima, rado bi to uradili", kaže Čolić koji je s cijenom, uz sve nedaće, ipak zadovoljan.
"Cijena je bila solidna u odnosu na prethodne godine pa smo taj nedostatak izbalansirali", kaže i dodaje da je ona poznata tek pred berbu. "Nekada se oni (otkupljivači, op. ur.) igraju s nama, a nekada mi s njima. Oni koriste situaciju kad im se pruži šansa. Ali, ove se godine nama pružila šansa da iskoristimo diktirati cijenu", otkriva nam dodajući da je ona bila dobra, išla je do 1 KM za kilogram. Pa je tako kompaniji Mat trade prodao čačansku ljepoticu, a Bečejcu stanley.
A što je s beračima, zanima nas, jer su nastupila vremena kada je u nekim krajevima teško pronaći radnu snagu.
"Ima ljudi koji hoće brati, kod nas ima dugo posla. Dolaze nam iz okolnih sela - od Srnica, Kerepa, Mijonice. Koliko berem šljivu, a to je sad već 15, 16 pa i 17 godina, nisam imao problema s radnom snagom", ponosno ističe te zaključuje da ih u berbi bude 30 do 40 sezonskih radnika, a četiri stalno angažirana stručno brinu o prskanju, berbi i drugim poslovima ovisno o godišnjem dobu.
Povezana biljna vrsta
Fotoprilog
Tagovi
Autor