Razvoj crvene boje na jabukama

Od svih elemenata koji definiraju kvalitetu jabuka (boja, veličina, sadržaj suhe tvari, čvrstoća), boja je vjerojatno ključan činitelj, jer ona prodaje jabuku kupcu, koji kupuje uglavnom impulzivno. Čim jednom odu u trgovački centar kupiti svježe voće, kupci će gotovo uvijek kupiti onaj proizvod koji se njihovim očima učini najprivlačnijim. Proizvođači su svjesni ove činjenice i znaju da samo najkvalitetniji proizvodi imaju konkurentsku prednost na polici, a kupci već dugo vremena imaju izgrađeni stereotip da je velika i crvena jabuka - savršena jabuka. Zbog ovih razloga, jabuke koje imaju dobru boju uvijek postižu i najbolje cijene na tržištu, a prema stupnju obojenosti radi se i klasiranje jabuka, tako da sada svi veliki trgovački lanci imaju i interno propisane standarde kvalitete, gdje su točno definirani kriteriji obojenosti za svaku sortu, a koje proizvođači trebaju najozbiljnije shvatiti, kako bi mogli konkurirati na tržištu. I kod sorti koje nisu genetski "programirane" da dobro boje, poput Fuji klonova i Gala klonova, proizvođači se trude dobiti sve tamnije nijanse crvene boje. Čak i kupci zelenih jabuka (Granny Smith), vole tamnije obojane plodove. Da bismo stekli uvid u faktore o kojima ovisi bojanje plodova jabuke, ukratko ćemo sažeti najbitnija dosadašnja saznanja na ovu temu i na osnovu njih dati neke prijedloge, koji imaju za cilj postići što bolju obojenost crvenih jabuka, što će za posljedicu imati i povećanje njene tržišne vrijednosti.

FIZIOLOŠKO-BIOKEMIJSKI MODEL SINTEZE BOJE

Jabuke sadrže puno komponenti poput antocijana, flavonida, klorofila i karotenoida, koje joj u sinergiji daju boju. Najvažniji od navedenih spojeva, koji jabuci daje crvenu boju je antocijan, koji se nalazi u koži ploda, čiji sadržaj se povećava više od pet puta tijekom dozrijevanja kod nekih sorti. Najvažnije komponente koje sudjeluju u njegovoj sintezi, jesu sadržaj šećera, te dostupnost enzima fenilalanin-amonij-liaze, takozvanog PAL enzima. Tijekom sinteze imamo puno koraka, a na svaki od njih, kao i na konačnu sintezu tj. bojanje ili izostanak boje kod jabuke, utječu različiti fiziološki i okolinski faktori. Svaki od ovih čimbenika treba promatrati u odnosu na ostale. Naprimjer, plodovi mogu biti dobroosvijetljeni, ali fiziološki jabuka dobro ne boji tj. sorta nije genetski "programirana" da u određenom stadiju razvoja dobro boji. To objašnjava zašto neki tretmani koje činimo kako bi poboljšali bojanje daju rezultate u određenim okolnostimaa isti ti tretmani ne dovode do rezultata u malo drugačijim okolnostima, te dolazi do smanjenog nakupljanja antocijana.

OKOLINSKI UVJETI

SVJETLOST

Od svih okolinskih uvjeta koji utječu na sintezu antocijana, najveći utjecaj ima svjetlost. Količina svjetlosti potrebna za produkciju antocijana, varira i ovisi o periodu dozrijevanja pojedinih sorti. Kod kasnijih sorti potrebno je duže izlaganje ploda utjecaju svjetlosti da bi se sintetizirali antocijani, dok je taj period kod ranih sorti znatno kraći. Neki istraživači su mišljenja da svjetlost pozitivno djeluje na nakupljanje PAL enzima i njegovu aktivnost u jabuci. Količina svjetla koje pada na površinu jabuka ključna je u sintezi antocijana. Plodovi jabuke koji rastu u sjeni u sredini krošnje reduciraju proizvodnju antocijana i bojanje. Istraženo je da plodovi koji prime više od 70 % od punog sunčevog zračenja dobro boje, dok plodovi koji prime manje od 40% od punog sunčevog zračenja boje jako loše. Za uspješno bojanje jabuke traže minimum osvjetljenja, a ovaj minimum varira u odnosu na sortu i trenutni stadij razvoja. Poznato je da svjetlosna duljina ima veliku ulogu u formiranju boje, a presudne su plavo-ljubičaste (BV) i ultra-ljubičaste zrake (UV), posebno UV-B zrake. Povećana razina UV zračenja nakon kiše, i na većim nadmorskim visinama objašnjava bolje bojanje u ovim uvjetima. Crveni dio spektra ima mali utjecaj na bojanje, ali ipak nešto veći od ostalog dijela vidljivog spektra zračenja. Fitokrom i fotosintetska aktivnost samog ploda mogu biti okidač u sintezi antocijana.

TEMPERATURA

Učinak temperature na bojanje ovisi o sorti i stadiju razvoja. Crvenilo na plodovima jabuka pojačava se na nižim temperaturama i hladnim noćima. Na temperaturama ispod 21 ºC otkriveno je da postoji inverzan odnos između sadržaja antocijana i temperature. Praksa je pokazala da gotovo ni nema proizvodnje antocijana, čim su srednje noćne temperature veće od 21 ºC. Klon Red Deliciousa ( Red Chief ), najbolje boji kada su noćne temperature oko 11 ºC. Benefiti ostvareni uslijed niskih noćnih temperatura mogu biti poništeni naknadnom izloženošću dnevnim temperaturama većim od 32 ºC. Niske noćne temperature reduciraju gubitak šećera u pokožici ploda, smanjujući disanje, pa ostaje više ugljikohidrata za sintezu antocijana. Neki istraživači su mišljenja da je glavni način kako temperatura utječe na sintezu antocijana, povećavanjem (niske temperature), ili smanjivanjem (visoke temp.), aktivnosti PAL enzima.

DUŠIK

Općenito gledano suvišak dušika iz tla ili folijarno apliciranog, negativno djeluje na proizvodnju antocijana i bojanje jabuka. Višak dušika nakon oplodnje, može pomoći kako bi smanjili bojanje zelenih sorti, pa ovo koristimo kako bi spriječilibojanje sorti poput Granny Smitha. Suvišak dušika će na bojanje najnegativnije djelovati ako je prisutan u kasnijim fazama uzgoja. Višak dušika dovodi do bujanja lisne mase u krošnji, pa se smanjuje dotok svijetla na plodove unutar krošnje. Ovdje treba pripaziti, jer bi manjak dušika mogao dovesti do sitnih plodova i ulaska u alternativu.

KALIJ

Gnojidba kalijevim gnojivima koristi se kako bi se povećala proizvodnja antocijana i obojenost plodova. Čini se da kalij može kompenzirati neke negativne učinke visoke razine dušika na sintezu boje. Čak su neki istraživači mišljenja da kalij sam po sebi toliko ne utječe na bolje bojanje, koliko neutralizira negativne efekte dušika. Na stablima koji su inače u deficitu s kalijem, njegovo dodavanje promovira boju samim time što omogućava normalan razvoj ploda. Izgleda da tretman s kalijem u cilju pojačanog bojanja, dovodi do smanjenja otpornosti nekih sorti na gorke pjege, ali ovo još nije do kraja istraženo.

VODNI REŽIM

Postoje kontradiktorna mišljenja o izravnom utjecaju vlažnosti tla na akumulaciju antocijana u jabukama. Čini se da voda može promicati boju samo u sušnim područjima ili u sušnim razdobljima kada su biljke pod vodnim stresom. Višak vode može umanjiti obojenost jabuka.

FIZIOLOŠKI FAKTORI

Utjecaj svjetla, temperature i ostalih faktora na sintezu antocijana, varira od sorte do sorte. Svaki korak na biokemijskom putu sinteze antocijana je genetski „programiran“ i svaki kultivar različito reagira na svakom stupnju rasta i razvoja ploda.

GENETSKI ČINITELJI

Iako su okolinski faktori ključni za sintezu antocijana u različitim stadijima razvoja ploda, ukupni kapacitet proizvodnje antocijana ipak je genetski kontroliran u odnosu na razvojni stadij ploda. Dakle, djelotvornost svijetlosti i temperature na sintezu antocijana mijenja se u ovisnosti od stadija razvoja. Generalno se može reći da postoje dva stadija razvoja ploda kada se događa najveća sinteza antocijana. Prvi je stadij je u trenutku intenzivnog dijeljenja stanica u plodu, a drugi u periodu dozrijevanja plodova. Ova činjenica da se vrhovi proizvodnje antocijana u plodu dešavaju u ovako velikom rasponu u odnosu na okolinske uvjete, ide u prilog tezi da ipak najveći utjecaj na bojanje plodova ima genetika sorte. U praksi možemo primijetiti da čak i sorte koje ne boje, poput Golden Deliciousa, mogu u ranoj fazi razvoja ploda imati lagane nijanse crvenila na sebi, koje se daljnjim razvojem ploda obično izgube, ali u nekim okolinskim uvjetima i voćarskim regijama, u periodu berbe poprimaju određen postotak crvene boje, (čest slučaj kod klona Golden Reinders). Pogotovo se ovo dešava u situaciji kada se Golden Delicious ubere sa zakašnjenjem, pa se nakon dužeg čuvanja u kontroliranim uvjetima uhladnjačama javlja crvenilo. Ove specifičnosti su danas kod Golden Deliciousa uključene i u standarde kvalitete, tako da ovakvi plodovi ostaju u prvoj klasi. Kod klonova nekih sorti, poput Jonagored-a, primječeno je i lošije bojanje kako stablo stari, ali ovo se može dovesti i u vezu sa boljom razvijenosti krošnje, koja tada više sjeni plodove i smanjuje sintezu antocijana. Granny Smith je sorta kod koje u fazi dozrijevanja može doći nakon kiša, do pojave crvenila, koje tada deklasira plodove, jer gube tržišnu vrijednost, (kupci zelenih jabuka uglavnom traže tamno zelene boje plodova).

UTJECAJ PODLOGE

Slabije i srednje bujne podloge, te upotreba međupodloga, koje imaju za cilj smanjenje bujnosti, povećavaju tvorbu antocijana jer imamo manju produkciju lista i drveta, a samim time i manju sjenu plodova.

Činjenica je da slabije bujne podloge imaju i direktan utjecaj na veću sintezu antocijana, jer je dokazano da kod istog osvjetljenja plodova, bolje boje plodovi koji su rasli na slabije bujnim podlogama.

LISTOVI

Povećanje broja listova po plodu, utječe na proizvodnju antocijana sve do određene točke.

Ovo je rezultat pojačane fotosinteze, koja rezultira stvaranjem više ugljikohidrata, koji su neophodni u sintezi antocijana.

Utvrđeno je da Jonagold boji bolje, ako je broj listova po jednom plodu veći od 45, dok Red Delicious puno bolje boji kada taj broj pređe 75 listova po jednom plodu.

GUSTOĆA SADNJE, UZGOJNI OBLIK I REZIDBA

Kada je o ovim faktorima riječ, danas se jabuka uzgaja u gustom sklopu, na slabo bujnim podlogama, a najzastupljeniji uzgojni oblik je vitko vreteno u različitim modifikacijama. Ovdje se teži čim prije ući u rod, kako bi se stablo opteretilo, kako bi se proizvelo čim više plodova, i uspostavila ravnoteža između plodonošenja i vegetativnog rasta. Krošnja ovdje nije pregusta, te su svi plodovi uz pravilno obavljenu zelenu rezidbu dobro izloženi suncu te ostvaruju dobro bojanje. Težnja je da se rezidba što je moguće više minimalizira i svede na izmjenu prebujnih grana na gornjim dijelovima krošnje, te da se održi konusni oblik stabla, koji omogućava ravnomjerno raspoređivanje svjetlosti u sve dijelove krošnje. Ovdje je veći problem pojava ožegotina u ekstremno vrućim godinama, ali se ovaj problem rješava upotrebom mreža i nanošenjem materijala na površinu plodova, koji fizički sprječavaju apsorpciju štetnog spektra sunčevog zračenja. Podrezivanje korijena može pridonesti akumulaciji antocijana ali isto tako može i smanjiti ukupni prinos.

METODE KOJE MOŽEMO KORISTITI KAKO BI UNAPRIJEDILI BOJANJE

KEMIJSKE METODE

Toplije noći prije primjene kemijskih sredstava mogu potaći bolje bojanje nakon apliciranja kemijskih sredstava.

Od kemijskih tvari koje potpomažu bojanje do sada su se, sa više ili manje uspjeha koristili: tiocijanat (Tuzet), koji se još šezdesetih godina koristio kao fungicid, ali je davao proturječne rezultate i znao je oštetiti lišće, zatim se koristio daminozid (Alar), retardant rasta koji također nije dao istoznačne rezultate a i zabranjen je zbog negativnog utjecaja na zdravlje. Koristio se i još jedan retardant rasta paklobutrazol (Cultar) , koji također nije pokazao relevantne rezultate. Najviše se do sada koristio i još uvijek se korist Ethephon, spoj koji polako oslobađa etilen, što rezultira pojačanim nakupljanjem antocijana u jabukama. Ethephon ubrzava proces zriobe, pa se pokušao naći način da se eliminira taj utjecaj korištenjem retardanata rasta ili korištenjem formi koje bi oslobađale etilen puno brže i tako skratile njegovo djelovanje na plodu. Preporuča ga se primijeniti 2-3 tjedna prije planirane berbe.

FOLIJARNA PRIMJENA KALIJA

U godinama koje nisu toliko ekstremne po pitanju visokih noćnih temperatura, folijarna primjena kalija, dala je iznimno dobre rezultate. Tako je Prof. Dr. Zoran Keserović u pokusima sa sortom Fuji Kiku, koja inače ima genetski izraženo slabije bojanje, dobio odlične rezultate, primjenjujući sredstvo Ripen K - foliar ( K2O 18 %). Sredstvo se primjenjuje u dozi od 3-5 lit/ha. Prva primjena ide 24 dana prije berbe, a druga 10-12 dana prije berbe. Obavezno se dodaje istabilizator pH.

Naši voćari zadnjih godina sa uspjehom upotrebljavaju sredstvo Proteoleaf sa 40 % K2O, koje distribuira tvrtka Fitopromet d.o.o.

Primjenjuje se u dozi od 3 kg/ha, 24 dana prije berbe prvi put, te 12 dana prije berbe u istoj dozi. Obavezno se primjenjuje i pH stabilizator kako bi pH vode podesili između 5.5 i 6.5.

OROŠAVANJE PLODOVA - pomaže u smanjenju temperature, i može povećati akumulaciju antocijana ali zahtjeva enormne količine vode, te može dovesti do gljivičnih bolesti tijekom zrenja, a i nije jeftin postupak.

UMJETNO OSVJETLJENJE - može izazvati nakupljanje antocijana na već ubranim i neubranim jabukama.

REFLEKTIRAJUĆI MATERIJALI - smješteni između redova, mogu reflektirati dio sunčevog zračenja unutar krošnje i pojačati tvorbu antocijana. Zadnji rezultati pokazuju da se koristeći ove materijale, može u prvoj ruci ubrati i više od 40 % jabuka intenzivno obojanih crvenom bojom. Materijali su od metalizirane plastike, bijele plastike, te folije. Materijali se postavljaju 4-6 tjedana prije berbe, a cijena im se u SAD-u kreće oko 400 $ po ha.

PREKRIVANJE PLODOVA VREĆICAMA

U proljeće dok su jabuke promjerom manje od 25 mm, u vrijeme intenzivnog izduživanja stanica, neki voćari u Japanu i SAD-u oko svake jabuke stavljaju dvoslojnu vrećicu.Vanjski sloj vrećice je izrađen od za svijetlo nepropusnog materijala, a unutrašnji sloj je od prozirnog voskom obloženog papira u boji ( crvena, plava, zelena). Nakon 3 i više mjeseci, ovisno o sorti, ali otprilike 3 tjedna prije predviđenog početka berbe, voćari skidaju vanjski neprozirni sloj vrećice, a unutrašnji voštani sloj ostaje 2-10 dana na jabuci, ovisno o boji voska.

Cijeli princip je zasnovan na činjenici da se oblaganjem jabuke sa barijerom, koja sprječava dostupnost svijetla, sprječava tvorba klorofila, pa jabuka umjesto zelene, poprima blijedu boju. Kada se takav plod naglo izloži osvjetljenju, u pokožici se počne dešavati snažna tvorba antocijana, pa plodovi postaju intenzivno obojani. Izbor boje unutrašnjeg sloja je proizvoljan jer istraživanja nisu pokazala da postoji utjecaj boje unutrašnjeg sloja na formiranje antocijana. Ovaj postupak je ekstremno skup i po ha iznosi preko 10 00 dolara, ali može povećati prihode jer takve jabuke postižu visoku cijenu, a smanjuje se i trošak za zaštitu od štetočina. Nije neobično da takva jabuka upakirana u posebnu ambalažu, te ručno oslikana, uJapanu dosegne i vrijednost od 10 dolara po komadu.

Autor: Tomislav Soldo, dipl.ing.