Rezidba borovnice: Kako formirati grm?

Rezidba borovnice se mora provoditi svake godine počevši od trenutka sadnje biljke. Posebno je važna rezidba tijekom prvih godina, s ciljem da se potakne prijem i rast biljaka. Najmanje dvije do tri godine nakon sadnje, kako kaže stručna savjetnica Radmila Koprivica, biljkama borovnice ne bi trebalo dozvoliti da plodonose.

Cvjetovi i plodovi crpe značajnu energiju od biljke i prinos plodova u idućim godinama može biti značajno smanjen, prvenstveno zbog lošeg razvoja biljaka koje postaju zakržljale.

Prva godina

Cilj je potpuno izbjeći plodonošenje. Uklanjanjem svih cvjetnih pupoljaka omogućavamo grmu da nesmetano raste i u jesen ima adekvatnu vegetativnu masu i proizvede više cvjetnih pupoljaka. 

"Kako bi se to postiglo, preporuka je da se cvjetni pupoljci na posađenim i mladim biljkama uklone prije cvjetanja. Možemo ih ukloniti na dva načina - rezidbom, cvjetni pupoljci kod borovnice su smješteni u vršnom dijelu jednogodišnjih prirasta, te njihovim prikraćivanjem za jednu trećinu do jedne polovine ili otkidanjem rukom", kaže stručnjakinja i dodaje da je jedna od čestih grešaka proizvođača neprimjenjivanje ove mjere, čime riskiraju da dođe do velikog zaostatka u razvoju novoposađene biljke.

Mladi grmovi

Potrebno je ukloniti sve priraste koji leže na zemlji, slabe i one koji se križaju. Ostaviti najzdravije, velike uspravne izdanke.

"Kako bi pravilno izveli rezidbu potrebno je znati da imamo dvije vrste jednogodišnjih prirasta u grmu borovnice i to one koji se razvijaju odozdo i koji za jednu vegetacijsku godinu mogu izrasti i do jedan metar, i one koji su na grmu i nose rodne pupoljke na svojim vrhovima", objašnjava i dodaje da su nam u prvim godinama potrebniji ovi koji rastu iz baze, jer trebamo formirati grm i ujednačiti vegetativni i generativni prirast.

Treba li ostavljati cvjetove na mladim borovnicama?

Biljkama se u drugoj godini može dozvoliti da plodonose, međutim još uvijek nam je cilj potaknuti vegetativni rast koji će graditi strukturu grma za naredne godine.

"U trećoj godini grm je dobro razvijen i sposoban proizvoditi značajan prinos, ali se i ove godine preporučuje uklanjanje 40 do 50 posto cvjetnih pupoljaka. Ove godine počinjemo i s odabirom novih izdanaka koji će zamijeniti stare."

Pravilno formiranje grma

Orezivanje mladih sadnica omogućava pravilno formiranje grma borovnice.  

"Jedan grm treba imati od tri do pet glavnih grana koje nose rod. One se orezuju tako da cijelom svojom dužinom imaju dvogodišnje grane s pupoljcima. Treba znati da jedan cvjetni pupoljak ima osam do 12 cvjetova u grozdu, te jedna grančica sa četiri-pet takvih pupoljaka daje potencijal za 50 do 70 plodova po dva grama, što je 100 do 140 grama plodova", kaže Koprivica.

Navodi i da ne smijemo zanemariti zelenu rezidbu. Jedan od najvažnijih zahvata kod nje je pinciranje ovogodišnjeg prirasta u cilju njegovog razgranjenja. Novi prirast koji se razvija iz baze biljke generalno ostaje nerazgranat i svi dalji intervali rasta polaze iz jednog vegetativnog pupoljka. Rezultat toga je manji broj prirasta koji nose cvjetne pupoljke.

Ne preporučuje se oštra rezidba

Po pravilu, kaže, rezidba treba biti umjerena i prilagođena rodnom potencijalu i stanju svakog grma. Oštra rezidba borovnice se ne preporučuje, osim u slučajevima jače regeneracije i obnavljanja grmova. Bujniji daju krupnije plodove i veći prinos.

"Vrlo je bitno da prilikom rezidbe redovno vršimo i dezinfekciju alata kojim režemo", kaže ova stručnjakinja i dodaje da se značaj ove mjere ogleda u tome što se redovnim orezivanjem regulira prozračivanje, prinos, kvaliteta plodova i vrijeme sazrijevanja.