Istječe polako vrijeme zimske rezidbe, a tajne ove agrotehničke mjere otkrila nam je Nives Šoić, voditeljica voćnjaka u kraju gdje uzgajivače uvelike pomaže proizvođačka organizacija.
Zimska rezidba jabuke, najvažnija agrotehnička mjera, provodi se do početka vegetacije. To vrijeme upravo istječe, a Nives Šoić, voditeljica jednog od najvećih voćnjaka jabuka u Velikoj Ludini pojasnila nam je kako ovom mjerom regulirati rodnost voćke, odnosno odrediti ravnotežu između vegetativnog i generativnog rasta. Kako je istaknula, prije rezidbe potrebno je napraviti vizualnu analizu diferenciranih pupova da bi znali koliko ćemo rezati određenu sortu.
Pravilan izgled stabla jabuke u intenzivnom uzgoju treba biti piramidalnog oblika zbog zasjenjivanja i obojenosti pojedine sorte. "Stoga ogranci koji nose rodno drvo, moraju biti jači, deblji i duži u donjim etažama, a sve kraći i tanji u gornjim etažama. Bitno je pritom razlikovati jednogodišnje i dvogodišnje grane i tako znati što ostaviti za ovu, a što za sljedeću godinu", napominje.
Rezidba jabuke i bilo koje druge voćke kreće od vrha odnosno izolacijom vrha. Po mogućnosti, za vrh ostaje jednogodišnja grana koja ide iz dvogodišnjeg ili trogodišnjeg drveta. S obzirom na to da su dosta visoke, u ovom voćnjaku taj posao obavljaju platforme – mehanizacija za rad na višem dijelu. Potom se odstranjuju izrođene grane, staro rodno drvo, grane koje su pod oštrim kutem, a ostavlja se nešto čepova za izmjenu za iduću godinu. Ostavlja se i oko dvije trećine jednogodišnjih grana koje daju rod ove godine, a bit će i za rod iduće godine.
"U donjem dijelu ostavljaju se skeletne grane te provodnice s jednogodišnjim granama na vrhu“; istaknula je dodavši kako uz malo zanimanja nije teško naučiti rezidbu jabuke i drugog voća, ali da bi osoba postala dobar rezač potrebno je dosta iskustva.
Proizvođačima jabuka u ovom kraju, već sedam godina pomaže i proizvođačka organizacija Jabuka.hr koja okuplja 19 članova. Njen voditelj, Luka Cvitan kaže da su ozbiljni proizvođači shvatili da kroz proizvođačku organizaciju dobivaju brojne mogućnosti i benefite.
"Proizvođači koji su udruženi zajednički nastupaju na tržištu, nabavljaju zaštitna sredstva i repromaterijal te imaju jaču pregovaračku moć, a na natječajima za ruralni razvoj ostvaruju dodatne bodove“, istaknuo je pozvavši mlade proizvođače da se uključe u takve organizacije.
Nedavno je donesena Nacionalna strategija za održive operativne programe za proizvođačke organizacije u sektoru voća i povrća, za koju su napisali poslovni plan proizvodnje jabuka za trogodišnje razdoblje, koji je prihvaćen od strane resornog ministarstva.
Isplati li se proizvodnja jabuka i pod kojim uvjetima saznali smo od predsjednika Hrvatske voćarske zajednice, Branimira Markote, koji kaže da je proizvodnja jabuke, kao i svakog drugog voća, ovisna o puno elemenata. Prvenstveno su to vremenske prilike i neprilike, no budući da smo dio europskoga tržišta ovisni smo o konkurenciji, ali i o radnoj snazi. Sve su to objektivne okolnosti koje utječu na efikasnost i dohodovnost proizvodnje te je situacija od godine do godine različita, nekada je bolje, nekada je lošije.
"Usudim se reći da bi dugoročno ozbiljna, profesionalna proizvodnja trebala biti dohodovna odnosno ne bi se trebalo raditi s gubitkom“, zaključio je prvi čovjek HVZ-a.
Pogledajte više u video prilogu:
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Utjecaj suše i vjetra na voće: Voda se gubi i iz tla i iz biljaka
Kako postupiti prema voćkama nakon snijega i minusa?
I ove godine zabilježen napad šiškarice krušaka - kako ih prepoznati?
Voćar Ivica Pavičić: Kad imaš znanje i iskustvo, a teorija ti odlučuje o sudbini
