Sadnja dunje: Pazite na prve jesenje mrazeve i redovno zalijevajte

Nekada se u svakom dvorištu moglo vidjeti stablo dunje. Ova voćna vrsta bila je cijenjena od davnina zbog svojih plodova koji se mogu koristiti svježi ili prerađeni, a izuzetno su ljekoviti. Takođe je i medonosna. U periodu cvjetanja pčele sa jednog hektara njenog zasada, mogu sakupiti 20 kilograma meda.

Cvjeta kasno i na taj način izbjegava pozne mrazeve tokom proljeća. Može da se uzgaja na podučjima gdje zbog pojave prvih jesenjih hladnoća ni ne možemo proizvoditi drugo voće, koje cvjeta ranije.

Uvijek imajte dvije sorte, zbog oprašivanja

Stablo joj je izuzetno lijepo, posebno u periodu cvjetanja. Uobičajeno je da se gaji u formi grma ili manjeg stabla, u zavisnosti od sorte i klimatskih uslova. I može da dostigne visinu od tri do osam metara. Na našem području uglavnom su u rasponu između tri i četiri metra. Cvjetovi su veliki i bijeli. Mogu imati ružičastu nijansu. Cvjeta od kraja aprila do početka juna u zavisnosti od sorte i uticaja lokacije sadnje. Njen korijen razvija se plitko u zemljištu, a plod je karakterističnog oblika. Najčešće je žute boje, ali postoje sorte koje kad su zrele, imaju zelenkastu nijansu.

Na našim prostorima uzgajamo je pojedinačno ili plantažno. U prvom slučaju, drvo može da bude staro i preko 60 godina dok mu je životni vijek u plantažnom uzgoju mnogo kraći. Dobre sadnice dunje u rod mogu da stupe već druge godine od sadnje, a puni rod dostižu poslije desete godine. Kada je gajimo, potrebno je posaditi najmanje dvije sorte zbog međusobnog oprašivanja.

Ne voli vjetrovita područja

Tom prilikom je od izuzetne važnosti odabrati odgovarajuću lokaciju. Dunja je vrsta koja voli osunčane terene i južne strane. Zemljište treba da je ocjedito i rahlo. Hladna i zbijena tla joj ne odgovaraju. Preporučljivo je izbjegavati i vjetrovite terene jer hladan vjetar ubrzava izmrzavanje sadnica i stabala. Zemlja, odnosno, sadne rupe, pripremaju se već u jesen. Kao i svo ostalo voće i dunju možemo saditi tokom jeseni i proljeća. Kod nje trebamo obratiti pažnju da su mlade sadnice osjetljivije na niske temperature u odnosu na one kod jabuke, kruške i drugih. Na terenima gdje je tokom zime veoma hladno bolje je sadnju obaviti na proljeće kada prođe opasnost od izmrzavanja.

Dunja: Investicija koja može biti i prilika i opasnost?

Iskopanu rupu zalijemo vodom i ostavimo nekoliko dana. Na dno dodajemo stajnjak, pepeo i prekrijemo tanjim slojem zemlje. Korijen joj se razvija u plićem sloju zemljišta i zbog toga dubina sadne rupe ne treba da bude više od 50cm, osim na lošijem tlu. Zatim se prekrije zemljom koja se nagazi kako bi se istisnuo vazduh iz praznina oko korijena i na kraju se obilno zalije vodom.

Dunja se sadi na nešto veći razmak. Preporuka je da između redova bude oko pet metara, a u redu da se kreće od tri do 4,5m. Rastojanje između stabala treba prilagoditi sorti, kvalitetu tla, klimatskim uslovima, kao i agrotehnici. Pored toga što razvija korijen u plitkom sloju, on takođe zauzima i veliku površinu, čak nekoliko puta veću od površine koju prekriva krošnja. Mlade posađene sadnice obavezno je redovno zalijevati dok su starija stabla otporna na sušu.

U sušnim godinama, ako ne obezbjedimo zalijevanje, plodovi dunje ostaju sitni.