Samo pravilno orezan voćnjak može garantovati uspješnu i rentabilnu proizvodnju jabuke

Svaka proizvodna godina započinje rezidbom. Samo pravilno orezan voćnjak, sa redovnom obnovom rodnog drveta može garantovati uspješnu i ekonomski rentabilnu proizvodnju jabuke. 
Pravilan izgled stabla u intenzivnom uzgoju (M9) mora ličiti na stablo smreke, dakle konusno. Ogranci koji nose rodno drvo moraju biti jači, deblji i duži u donjim etažama, a sve kraći i tanji u gornjim, kako bi se osigurao funkcionalan raspored, izmjena energija u krošnji, te njeno kompletno osvijetljene.

Obnova dijela rodnog drveta na njima svake godine je od velike važnosti. Veliku ulogu u tome imaju jednogodišnje grane. U donjoj etaži moraju biti jače i dužine 25-50 cm, u onim vršnim 10-30 cm, pošto se na njima u toku naredne vegetacije stvaraju najkvalitetniji cvjetni pupovi. 

Jabuka zbog klimatskih promjena kasnije ulazi u period mirovanja 

U praksi ponekad nalazimo na voćnjake kod kojih je dosta teško rezidbom pravilno obnavljati mlado rodno drvo. Neki su podđubreni, rast jednogodišnjih mladica je ispod 20 cm, drugi su pređubreni pa su jednogodišnje grane dužine preko 80 cm. U prvim je najčešći problem alternativa, u drugima neznanje kako smanjiti bujnost. Ponekad se prilikom korištenja vapnenog azota gledalo samo na korisne efekte ovog đubriva dok se zaboravlja činjenica da se radi o - azotnom đubrivu, koje se ne bi smjelo koristiti u već bujnim voćnjacima.

Već tokom rezidbe, kod nekih sorti koje su u 2019. bile u alternativno nerodnoj godini (Golden delicious, Gala, Braeburen, Fuji..) mogli su se uočiti djelimično razvijeni cvjetni pupovi i na jednogodišnjim granama. Ova je pojava često izražena nakon alternativno nerodne godine.

Globalnim zagrijavanjem i klimatskim promjenama, jabuka kasnije ulazi u period mirovanja, sve teže sakuplja sumu inaktivnih temperatura potrebnu za pravilan razvoj osnove cvjetnih organa dok sumu pozitivnih temperatura nakuplja sve ranije.

Rano skupljanje pozitivnih temperatura povlači i ranije cvjetanje pa je voćka u toj fenofazi više izložena proljetnim mrazovima. Npr. od otpornih sorti jabuke, Topaz cvjeta najranije dok Rewena najkasnije. Odabirom kasno cvjetajućih sorti možemo djelimično uticati na produktivnost: Gala, Evolution, Pinova, Honeycrisp, Queen Cox, Rewena…

Mraz ostavio štete i do 90% 

Fenofaza otvaranja cvjetnih pupova započela je krajem marta. Upravo u te dane (31.03. do 15.04.) uslijedilo je nekoliko jutara sa niskim temperaturama od -2°C do -8°C. Prvi talas niskih temperatura bio je popraćen jakim sjevernim vjetrom koji je uz "chilli efekt“ nanio štete u nekim voćnjacima čak i do 90%. Najviše su stradale sorte Jonagold i Idared koje su u toj fazi bile u pojavi prvog cvjetnog balončića. Nakon nekoliko dana uslijedilo je još nekoliko jutara sa temperaturama ispod nule, a najhladniji talas iznosio je od -5°C do -8°C. On je zahvatio ostale sorte u fenofazi cvjetanja većine starog i dvogodišnjeg rodnog drveta. 

Odabirom kasno cvjetajućih sorti možemo djelimično uticati na produktivnost: Gala, Evolution, Pinova, Honeycrisp, Queen Cox, Rewena…

Većina osiguravajućih kuća ima različite uslove kod osiguranja od mraza. Kod nekih je početna fenofaza osiguranja pojava prvog cvjetnog balončića, kod drugih faza prvog otvorenog terminalnog cvjeta, kod trećih tek fenofaza punog cvjetanja. Stoga je od velike važnosti poznavati uslove osiguranja koje smo odabrali i pravovremeno izvršavati prijave neposredno po nastanku mrazeva, tim više što i sve sorte ne cvjetaju istovremeno. 

Zaštitu od mrazeva proizvođači su pokušali obaviti na različite načine. Najbolji sistem pokazao se zaštita kišenjem. Pravovremeno uključivanje i isključivanje sistema doprinijelo je očuvanju do 70% plodova kod nekih sorti. Pokušaji zaštite sa uređajima "Frostbuster“ pokazali su se uspješnima sve dok jutarnje temperature nisu padale ispod -4°C. U noći kada je temperatura pala na -8°C, uspjelo se istu „dignuti“ na samo -4°C, što je tek djelimično uticalo na sprečavanje šteta. Neki od proizvođača odlučili su se na tretiranje preparatima koji utiču na razvoj plodova, a rezultati su varirali od sorte do sorte.

Štete od mrazeva ostale su vidljive po plodovima u obliku tzv „rajfova“ koji su kod nekih (Topaz) bili čak na 95 % plodova te time postali neadekvatni za bilo koju klasu jabuke osim industrijske. Nasuprot tome, mrežavost na Golden delišesu je bila začuđujuće minimalna, nezavisno od tretmana za vrijeme ili nakon cvjetanja.

Pepelnica nanijela štete idaredu 

Po prestanku jutarnjih niskih temperatura nastavilo je cvjetanje cvjetova na jednogodišnjim granama. Jednogodišnja grana posjeduje djelimično funkcionalno formirane cvjetove nakon alternativno nerodne godine, stoga se veliki broj proizvođača nije usudio vršiti prorijeđivanje nakon cvjetanja jednogodišnjih grana. Većina se odlučila kasnije to odraditi ručno, kako bi se omogućio pravilan razvoj plodova normalne krupnoće. Zahvaljujući relativno povoljnom rasporedu padavina tokom ljeta za razvoj plodova jabuke, (treća faza usvajanja vode u ćelije) i rod na jednogodišnjim granama dosegao je sasvim normalnu krupnoću. (Golden del, Gala, Fuji, Braeburn) Određeni dio proizvođača zbog objektivnih razloga nije stigao početkom juna obaviti ručno prorjeđivanje ovih grana, te su plodovi ostali uglavnom presitni za prvu klasu jabuke. 

Prvi talas niskih temperatura bio je popraćen jakim sjevernim vjetrom koji je uz "chilli efekt“ nanio štete u nekim voćnjacima čak i do 90%. 

Sa druge strane, kod sorti koje genetski razvijaju krupne plodove (Jonagold, Jonaprinc, Mutsu), mali broj plodova na stablu kao posljedica jutarnjih mrazeva, doveo je do prekomjernog rasta za vrijeme fenofaze zriobe pa je ponegdje čak i do 50% plodova premašilo promjer od 10 cm, te time postalo neprimjerno za skladištenje. 

Od bolesti, najveći problem u vegetaciji uzrokovala je pepelnica, posebno na vodećoj sorti Idared. Mogući razlozi su nepravovremeno odstranjivanje rane pepelnice makazama, pretjerano korištenje triazola, upotreba premalo vode u zaštiti, te u velikom broju slučajeva smanjeni broj zaštita zbog mrazom uzrokovane nerodnosti. Uvlačenje pepelnice u terminalni pup jednogodišnjih mladica krajem vegetacije svakako će uticati i na mogućnost i zimske rezidbe i obnove rodnog drveta.

I na kraju i početku važna je - rezidba 

Prebujni i pređubreni zasadi Golden delišesa, sa loše orezanim vrhovima, bez izolacije provodnice, naročito su bili izloženi pojačanoj fiziološkoj defolijaciji. Većina proizvođača usmjerila je pažnju da nerodne voćnjake zaštiti od primarnih infekcija fuzikladija dok su se djelimično zbog nepoznavanje novijih bolesti (marsonina, alternaria, glomerela) iste provukle i krajem vegetacije u nekim zasadima nanijele određene štete. (Topaz defolijacija marsoninom čak i do 70%, Golden Del. gomerela i marsonina do 50 %). Kako i ove bolesti prezimljuju kao saproftskii micelij na otpalom lišću poželjno je ove godine obratiti veću pažnju na pravovremeno tretiranje ureom u cilju smanjenja potencijala infekcije za narednu sezonu. Problem novijih bolesti sve je izraženiji kod "otpornih“ sorti na fuzikladij i pepelnicu: Topaz, Alkmena, Pinova, Florina....

Proteklih dana "zalile" su nas padavine u ogromnim količinama te onemogućile pravovremen ulazak u zasade, a trebalo bi na vrijeme obaviti analize tla, jesenji dio prihrane NPK, tretiranje ureom za defolijaciju…

I na kraju svega kao i na početku ponovno dolazi rezidba. Potrebno je procijeniti bujnost svake sorte, potrebnu jačinu rezidbe, vrstu i broj cvjetnih pupova. U toku vegetacije, ponovo je uočeno stvaranje i razvoj cvjetnih pupova uzduž jednogodišnjih grana kod nekih sorti, posebno ukoliko su bile zbog mraza opet u alternativno nerodnoj godini. Ovo je naročito izraženo kod Braeburn koja je najviše stradala ove godine pa su sve grane, čak i jednogodišnje doslovno - pune cvjetnih pupova.

Tokom zimske ili kasne proljetne rezidbe moramo isto nastojati uočiti i na ostalim sortama kao bi ili rezidbom ili prorijeđivanjem osigurali i kvalitetni urod u narednoj godini, te izbjegli nastavak alternative.