Samo pravilno orezan voćnjak može jamčiti uspješnu i rentabilnu proizvodnju jabuke

Svaka proizvodna godina započinje rezidbom. Samo pravilno orezan voćnjak, s redovitom obnovom rodnog drveta može garantirati uspješnu i ekonomski rentabilnu proizvodnju jabuke. 
Pravilan izgled stabla jabuke u intenzivnom uzgoju (M9) mora nalikovati na stablo smreke, dakle konusno. Ogranci koji nose rodno drvo moraju biti jači, deblji i duži u donjim etažama, a sve kraći i tanji u gornjim etažama, kako bi se osigurao funkcionalan raspored izmjena energija u krošnji, te osvijetljene čitavog dijela krošnje.

Obnova dijela rodnog drveta na njima svake godine je od velike važnosti. Veliku ulogu u tome imaju jednogodišnje grane. U donjoj etaži moraju biti jače i duljine 25-50 cm, u vršnim etažama 10-30 cm, pošto se na njima u tijeku naredne vegetacije stvaraju najkvalitetniji cvjetni pupovi. 

Jabuka zbog klimatskih promjena kasnije ulazi u period mirovanja 

U praksi ponekad nalazimo na voćnjake kod kojih je dosta teško rezidbom pravilno obnavljati mlado rodno drvo. Neki su podgnojeni, rast jednogodišnjih mladica je ispod 20 cm, drugi su pregnojeni pa su jednogodišnje grane duljine preko 80 cm. U prvima je najčešći problem alternativa, u drugima neznanje kako smanjiti bujnost. Ponekad se prilikom korištenja vapnenog dušika gledalo samo na korisne efekte ovog gnojiva, dok se zaboravlja činjenica da se radi o – dušičnom gnojivu, koje se ne bi smjelo koristiti u već bujnim voćnjacima.

Već tijekom rezidbe, kod nekih sorata koje su tijekom 2019. bile u alternativno nerodnoj godini (Golden delicious, Gala, Braeburen, Fuji..) mogli su se uočiti djelomično razvijeni cvjetni pupovi i na jednogodišnjim granama. Ova je pojava često izražena nakon alternativno nerodne godine.

Globalnim zatopljenjem i klimatskim promjenama, jabuka kasnije ulazi u period mirovanja, sve teže sakuplja sumu inaktivnih temperatura potrebnu za pravilan razvoj osnove cvjetnih organa, dok sumu pozitivnih temperatura nakuplja sve ranije.

Rano skupljanje pozitivnih temperatura povlači i raniju cvatnju pa je voćka u toj fenofazi više izložena proljetnim mrazovima. Npr. od otpornih sorata jabuke Topaz cvate najranije, dok Rewena cvate najkasnije. Odabirom kasno cvatućih sorata možemo djelomično utjecati na produktivnost: Gala, Evolution, Pinova, Honeycrisp, Queen Cox, Rewena…

Mraz ostavio štete i do 90% 

Fenofaza otvaranja cvjetnih pupova započela je krajem ožujka. Upravo u te dane (31.03. do 15.04.) uslijedilo je nekoliko jutara s niskim temperaturama od -2°C do -8°C. Prvi val niskih temperatura bio je popraćen jakim sjevernim vjetrom koji je uz "chilli efekt“ nanio štete u nekim voćnjacima čak i do 90%. Najviše su stradale sorte Jonagold i Idared koje su u toj fazi bile u pojavi prvog cvjetnog balončića. Nakon nekoliko dana uslijedilo je još nekoliko jutara sa temperaturama ispod nule, a najhladniji val iznosio je od -5°C do -8°C. Ovaj val zahvatio je ostale sorte u fenofazi cvatnje većine starog i dvogodišnjeg rodnog drveta. 

Odabirom kasno cvatućih sorata možemo djelomično utjecati na produktivnost: Gala, Evolution, Pinova, Honeycrisp, Queen Cox, Rewena…

Većina osiguravajućih kuća ima različite uvjete kod osiguranja od mraza. Kod nekih je početna fenofaza osiguranja pojava prvog cvjetnog balončića, kod drugih faza prvog otvorenog terminalnog cvjeta, kod trećih tek fenofaza pune cvatnje. Stoga je od velike važnosti poznavati uvjete osiguranja koje smo odabrali i pravovremeno izvršavati prijave neposredno po nastanku mrazeva, tim više što i sve sorte ne cvatu istovremeno. 

Zaštitu od mrazeva proizvođači su pokušali obaviti na različite načine. Najbolji sistem pokazao se zaštita kišenjem. Pravovremeno uključivanje i isključivanje sistema doprinijelo je očuvanju do 70% plodova kod nekih sorata. Pokušaji zaštite sa uređajima "Frostbuster“ pokazali su se uspješnima sve dok jutarnje temperature nisu padale ispod -4°C. U noći kada je temperatura pala na -8°C, uspjelo se istu „dignuti“ na samo -4°C, što je tek djelomično utjecalo na sprečavanje šteta. Neki od proizvođača odlučili su se na tretiranje preparatima koji utječu na razvoj plodova, a rezultati su varirali od sorte do sorte.

Štete od mrazeva ostale su vidljive po plodovima u obliku tzv „rajfova“ koji su kod nekih sorata (Topaz) bili čak na 95 % plodova te time postali neadekvatni za bilo koju klasu jabuke osim industrijske. Nasuprot tome, mrežavost na Golden delišesu je bila začuđujuće minimalna, neovisno o tretmanima za vrijeme ili nakon cvatnje.

Pepelnica nanijela štete idaredu 

Po prestanku jutarnjih niskih temperatura nastavila se cvatnja cvjetova na jednogodišnjim granama. Jednogodišnja grana posjeduje djelomično funkcionalno formirane cvjetove nakon alternativno nerodne godine, stoga se veliki broj proizvođača nije usudio vršiti prorijedu nakon cvatnje jednogodišnjih grana. Većina se odlučila za kasnije, ručno prorijeđivanje, kako bi se omogućio pravilan razvoj plodova normalne krupnoće. Zahvaljujući relativno povoljnom rasporedu oborina tijekom ljeta za razvoj plodova jabuke, (treća faza usvajanja vode u stanice) i rod na jednogodišnjim granama dosegao je sasvim normalnu krupnoću. (Golden del, Gala, Fuji, Braeburn) Određeni dio proizvođača zbog objektivnih razloga nije stigao početkom juna obaviti ručno prorjeđivanje ovih grana, te su plodovi ostali uglavnom presitni za prvu klasu jabuke. 

Prvi val niskih temperatura bio je popraćen jakim sjevernim vjetrom koji je uz "chilli efekt“ nanio štete u nekim voćnjacima čak i do 90%. 

Sa druge strane, kod sorata koje genetski razvijaju krupne plodove (Jonagold, Jonaprinc, Mutsu), mali broj plodova na stablu kao posljedica jutarnjih mrazeva, doveo je do prekomjernog rasta tijekom fenofaze zriobe pa je ponegdje čak i do 50% plodova premašilo promjer od 10 cm, te time postalo neprimjerno za skladištenje. 

Od bolesti, najveći problem tijekom vegetacije uzrokovala je pepelnica, osobito na vodećoj sorti Idared. Mogući razlozi su nepravovremeno odstranjivanje rane pepelnice škarama, pretjerano korištenje triazola, korištenje premalo vode u zaštiti, te u velikom broju slučajeva smanjeni broj zaštita zbog mrazom uzrokovane nerodnosti. Uvlačenje pepelnice u terminalni pup jednogodišnjih mladica krajem vegetacije svakako će utjecati i na mogućnost i zimske rezidbe i obnove rodnog drveta.

I na kraju i početku važna je - rezidba 

Prebujni i pregnojeni nasadi Golden delišesa, sa loše orezanim vrhovima, bez izolacije provodnice, naročito su bili izloženi pojačanoj fiziološkoj defolijaciji. Većina proizvođača usmjerila je pažnju da nerodne voćnjake zaštiti od primarnih infekcija fuzikladija, dok su se djelomično zbog nepoznavanje novijih bolesti (marsonina, alternaria, glomerela) iste provukle i krajem vegetacije u nekim nasadima nanijele određene štete. (Topaz defolijacija marsoninom čak i do 70%, Golden Del. gomerela i marsonina do 50 %). Kako i ove bolesti prezimljuju kao saproftskii micelij na otpalom lišću poželjno je ove godine obratiti veću pažnju na pravovremeno tretiranje ureom u cilju smanjenja potencijala infekcije za narednu godinu. Problem novijih bolesti sve je izraženiji kod "otpornih“ sorata na fuzikladij i pepelnicu: Topaz, Alkmena, Pinova, Florina....

Proteklih dana "zalile" su nas oborine u ogromnim količinama te onemogućile pravodoban ulazak u nasade, a trebalo bi pravovremeno obaviti analize tla, jesenski dio prihrane NPK, tretiranje ureom za defolijaciju…

I na kraju svega kao i na početku ponovno dolazi rezidba. Potrebno je procijeniti bujnost svake sorte, potrebnu jačinu rezidbe, vrstu i broj cvjetnih pupova. Tijekom vegetacije, ponovno je uočeno stvaranje i razvoj cvjetnih pupova uzduž jednogodišnjih grana kod nekih sorata, osobito ukoliko su bile zbog mraza ponovno u alternativno nerodnoj godini. Ovo je naročito izraženo kod sorte Braeburn koja je najviše stradala ove godine, pa su sve grane, čak i jednogodišnje doslovce – pune cvjetnih pupova.

Tijekom zimske ili kasne proljetne rezidbe moramo isto nastojati uočiti i na ostalim sortama kao bi ili rezidbom ili prorijedom osigurali i kvalitetni urod u narednoj godini, te izbjegli nastavak alternative.