Sanitacija plantaža jabuka nakon obavljene berbe

Ovih dana naši voćari upravo privode kraju berbe Jonagolda i Golden Deliciousa, ili su u berbi Idareda, te su u pripremi za skidanje onih najkasnijih sorti poput Granny Smitha, Breaburna, Fuji, te na posljetku sorte Pink Lady. Završetak berbe ne znači da je i sezona radova u voćnjaku završila, štoviše, većina naših voćara zanemaruje važnost procjene količine inokuluma raznih štetočina u voćnjaku, i samim time ne poduzima odgovarajuće preventivne mjere s ciljem efikasnog smanjenja prezimljujućeg potencijala na različite bolesti. Stoga sam ovdje ukratko odlučio upozoriti na važnost provedbe sanitacijskih mjera u voćnjaku i visoku učinkovitost istih.

Kada je riječ o najopasnijoj bolesti na jabukama u nas, krastavosti, evidentno je da smo ove godine uslijed dosta vlažnih razdoblja u periodu travnja i svibnja imali na mnogim lokacijama probijanja primarnih infekcija i samim time uvjete za razvoj sekundarnih infekcija, te je svakako u priličnom broju nasada jabuka taj prezimljujući potencijal prilično veliki. Američki znanstvenici razvili su i već duže primjenjuju model predviđanja infekcijskog potencijala prezimljujućih askospora, gljivice Venturia Inaqualis ( tkz. PAD metoda). Ova metoda procjenjuje količinu askospora uzorkovanjem lišća u jesen, ali prije nego ono počne opadati. Procjena predviđa rizik od krastavosti u sljedećoj godini kao nizak ili visok ovisno o rezultatima.

Za velika stabla upotrebljava se Mc Hardy metoda gdje se broji zaraženo lišće na deset stabala po deset izboja na svakom stablu. Kod malih stabala broji se zaraženo lišće na dvadeset stabala po pet izboja na svakom stablu.

Radi se metodom slučajnog odabira, gdje pregledavamo vršne izboje i pupove sa svih dijelova stabla ( vršni, srednji bazni, vanjski, unutrašnji). Ako ima i vodopija, treba se pobrinuti da se i one uzmu u obzir.

Ako se broj zaraženih listova nalazi u crvenoj zoni, biti će potrebno izvođenje punog programa
zaštite. Ako se taj broj nalazi u zelenoj zoni biti će moguće odraditi redukciju dijela proljetnog tretiranja. Kada se taj broj nalazi u narančastoj zoni biti će potrebno nastaviti s drugom serijom uzorkovanja kako bismo mogli donijeti odluku u koju skupinu ćemo staviti uzorak.

Osjetljivost pojedinih kultivara jabuka na krastavost

• Visoko osjetljive sorte: Braeburn, Gala, Fuji
• Srednje osjetljive sorte: Jonagold, Golden Delicious, Red Delicious
• Manje osjetljive: Idared, Granny Smith
• Otporne sorte: Enterprise, Florina, Gold Rush

Smanjenje inokuluma u voćnjacima s visokom razinom inokuluma

Budući da gljivice prezime u peritecijima na starom otpalom lišću na tlu ispod stabala, ukoliko smo došli do zaključka da nam voćnjak ima visoki infekcijski potencijal, potrebno je obaviti jesenske tretmane nasada. Jesenski tretmani uključuju uništavanje lišća malčiranjem, spaljivanjem ili iznošenjem, te tretman ureom i biološkim antagonistima gljivica.

Usitnjavanje i uništavanje lišća uključuje skupljanje lišća unutar redova prema sredini, i njegovo usitnjavanje / malčiranje. Ova mehanička sanitacija i primjena ureje i drugih agenasa na list treba se obaviti kada većina lišća opadne, te opet ponoviti u proljeće tri do četiri tjedna prije otvaranja pupova, za maksimalnu učinkovitost. Često to i nije moguće u potpunosti obaviti ovisno o vremenu, tj o pokrivenosti tla snijegom. Ovi tretmani smanjuju količinu askospora koje će biti proizvedene u proljeće. Prema nekim istraživanjima redukcija askospora može ići i do 95 %.

Čini se odgovarajuće primijeniti 2% otopinu ureje na listove, kako bi ubrzali njihovo otpadanje, ali na ovaj način rodni izboji i pupovi mogu akumulirati određenu količinu dušika koji će pozitivno djelovati na cvatnju i oplodnju sljedeće godine. Kada list otpadne, potrebno je primijeniti 5% koncentraciju ureje, a nakon zime, ali prije kretanja vegetacije, sve ovo ponoviti. Urea potpomaže u razgradnji starog i otpalog lišća jer potiče razvoj mikroorganizama koji ubrzavaju razgradnju lišća. Također može izravno suzbiti formiranje askospora. Potrebno je prskati cijeli voćnjak, i redni i međuredni prostor.

Za usitnjavanje lišća najbolje je koristiti se malčerom, koji postavimo dovoljno nisko da zahvatimo prezimjelo lišće. Lišće ispod stabala treba biti skupljeno ili otpuhano, ili se malčer mora podesiti tako da ih može dohvatiti. Tako isjeckano lišće brže propada, a radna tijela malčera mijenjaju poziciju listova na način da se iz mnogih komadića listova izbacuju askospore u tlo umjesto u zrak, te se tako znatno umanjuje infekcijski potencijal. U isto vrijeme mogu biti izmalčirani i ostaci izboja nakon rezidbe. Međutim, nisko spušteni malčer za vrijeme uništavanja lišća može odnijeti dio pokrova između redova tako da tlo može biti blatno i sklisko u vrijeme prvih tretiranja fungicidima. Ukoliko imate niži ph tla i trebate unijeti vapno u tlo, moguće je primjenom 5t vapna po ha podići pH otpalih listova nakon što je lišće otpalo sa stabla, što dodatno poboljšava mikrobiološku aktivnost i ubrzava raspadanje listova.

U voćnjacima s osjetljivim sortama i pogođenima fuzikladijem prethodne godine ne treba smanjivati broj tretiranja fungicidima. Međutim, ako se odrade jesenski tretmani, rizik od infekcije bit će znatno umanjen i to će olakšati zaštitu.

Opcije za voćnjake s niskom razinom inokuluma

U nekim pokusima u SAD-u pokazalo se da prvo tretiranje fungicidom protiv krastavosti može biti odgođeno sve do fenofaze pojave cvjetnih pupova, u maloj skupini voćnjaka, gdje se krastavost vrlo dobro kontrolirala prethodne godine i gdje je predviđena količina askospora bila vrlo niska. Tamo gdje procjena količine inokuluma u jesen pokazuje manje od 53 zaražena lista na 600 izboja, možemo izostaviti tretiranje u fenofazi zelenih vrhova. Treba ipak napomenuti da je ova strategija prilično rizična u voćnjacima gdje imamo populaciju otpornu na Dodine i na sl. fungicide zbog toga što ovdje neće biti djelovanja fungicida s predsimptomskom aktivnošću, koji bi anulirali bilo kakve moguće greške. Tretiranje u fenofazi zelenog vrha ipak ne bi trebali propustiti u voćnjacima gdje nije izvršena procjena potencijalne količine askospora prethodne jeseni. Bez obzira na jesenske tretmane, model dozrijevanja askospora ostaje uvijek isti i može se i dalje koristiti.

Pripravci na osnovi bakra upotrebljavaju se za kontrolu velikog spektra gljivičnih i bakterijskih oboljenja. Osim primjene ureje tijekom jeseni poželjno je obaviti i tretmane nasada bakrom, posebno u godini kada smo primijetili znakove Ervinije, te bilježili prisutnost Pseudomonas sojeva bakterije. Ovo je bila godina gdje smo u istočnim dijelovima Slavonije u pojedinim voćnjacima zabilježili manju prisutnost Ervinije na sorti Idared. Ova tretiranja treba ponoviti rano u proljeće i u periodu pred početak vegetacije. U zadnje vrijeme protiv ove opasne bakterioze uobičajeno je bakar upotrijebiti preventivno od početka cvatnje pa do precvjetavanja, neovisno o prisustvu simptoma u znatno reduciranoj dozi. Uobičajeno se upotrebljava i kod kontrole krastavosti (Venturia inaequalis) na jabuci i kruški, u početku vegetacije te kod bolesti kore drveta. Tretiranje bakrom između fenofaza pucanja ljuskica i pojave zelenih listića koristimo i za kontrolu kovrčavosti lista (Tafrina deformans) kod breskve i nektarina. Na trešnjama, višnjama i kajsijama tretiranja bakrom mogu pomoći smanjiti bakterijski rak uzrokovan bakterijom Pseudomonas Syringae. Kako vidimo, širok je spektar djelovanja bakarnih preparata na bolesti i na jezgričavim i na koštičavim voćnim vrstama. Dosta se dobro pokazalo korištenje bakra u formi bakrenog-oksiklorida u dozi od 5 kg/ha u fazi mirovanja vegetacije.

Iz svega gore navedenog jasno je da naši proizvođači voća provođenjem ovih preventivnih tretmana mogu znatno umanjiti rizike za pojavu gljivičnih i bakterijskih oboljenja u sljedećoj sezoni te tako olakšati zaštitu, te povećati udio plodova prve i ekstra klase.

Autor: Tomislav Soldo, dipl. ing. agr.
Foto: Stock.xchng