Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sadnja kestena
  • 06.11.2020. 09:35

Sjetva kestena: Na otvorenom ili u pojedinačne posude?

Mlade sadnice možemo i sami uzgojiti iz zdravih plodova. Prije sjetve kesten mora proći kroz period izloženosti niskim temperaturama.

Foto: Depositphotos/cristovao
  • 363
  • 113
  • 0

Plodovi kestena omiljeni su zbog svog ukusa i zbog njih se ova biljna vrsta uzgajala i prije nove ere. U prošlosti su bili od velike važnosti za ishranu ljudi. Od njih se pripremalo brašno, koristili su se poput krompira, a upotrebljavani su i u narodnoj medicini. Osim toga, cvijet kestena je odlična pčelinja paša.

Mlade sadnice možemo i sami da uzgojimo iz kvalitetnih plodova. Naravno, one neće vjerno prenijeti osobine matične biljke i od nje će se razlikovati genetski i morfološki. Prosječna klijavost plodova je oko 80 odsto i ne treba biti razočaran ako se svi oni ne prime.

Obavezan proces stratifikacije 

Za sjetvu odaberite najkvalitetnije kestene, bez oštećenja i simptoma oboljenja. Prije klijanja moraju proći kroz period izloženosti niskim temperaturama, odnosno kroz proces stratifikacije. Plodovi se izmješaju sa supstratom koji dobro drži vlagu, kao što su: pijesak, kompost, treset. Navlažena mješavina stavi se u plastičnu posudu sa poklopcem i drži se dva do tri mjeseca u frižideru na temperaturi od 0 do 5°C. Tokom tog perioda, povremeno je provjeravati i održavati umjereno vlažnom.

Krajiški kesten: Historija i biologija kestena u 2018. godini - kakva je budućnost ovog botaničkog dragulja?

Sjetva može da se obavi direktno na otvorenom polju ili u zaštićenom prostoru u posude, u jesen ili proljeće. U oba slučaja moraju proći kroz period stratifikacije. Možemo ih u jesen posaditi direktno na otvoreno i pustiti da priroda odradi svoje ili ćemo ih držati u frižideru i tek onda ih posaditi. Ukoliko namjeravamo sijati na proljeće potrebno je dva do tri mjeseca izložiti plodove djelovanju niskih temperatura. Sadnja na otvorenom se obavlja kada prođe opasnost od njihovog djelovanja.

Korijen okrenuti na dole 

U tom slučaju odabrati osunačano mjesto sa kvalitetnim zemljištem. Zabareni tereni su nepovoljni jer suvišna vlaga izaziva truljenje i propadanje posijanih plodova. Zbijena, teška i glinovita tla umanjuju klijavost i nicanje mladih biljčica.

Sitni glodari opasnost su za posijane kestene. Može se iskoristiti trik koji se koristi kod sadnje lukovica i gomolja cvijeća. Na dno iskopane rupe postavlja se zaštitna mrežica koja će spriječiti ove životinje da dođu do plodova.

Kod sadnje u zaštićenom prostoru potrebno je osigurati supstrat koji se odlikuje prozračnošću i rahlošću. Dobra je mješavina treseta, mahovine i perlita. U ovu smjesu može se dodati kvalitetne šumske zemlje koja će je obogatiti mikoriznim gljivama jer će pozitivno djelovati na razvoj korijena i usvajanje hranjivih materija.

Podizanje plantaže kestena i uvjeti za uspješan uzgoj u BiH

Sjetva stratifikovanih plodova obavlja se na dubinu od 3 do 4cm. Najbolje je saditi pojedinačne sjemenke i to okrenute užom stranom. Prekriti ih tanjim slojem supstrata. Međuredni razmak je od 7 do 15cm, a razmak u redu ide do 10cm. Treba izbjegavati pregustu sjetvu i osigurati prostor između posađenih plodova. To će spriječiti širenje oboljenja sa ploda na plod. Od sjetve do nicanja može proći nekoliko sedmica, obično tri do četiri u optimalnim uslovima. Kako bi pospješili klijanje i nicanje, supstrat održavati vlažnim, ali ne smije biti prevlažan.

Iznikle kestene sadimo u pojedinačne saksije. Obratiti pažnju da korijen bude okrenut na dole prilikom sadnje. Ne iznositi mlade biljke na otvoreno dok ne prođe opasnost od mraza. Prije iznošenja napolje, iznikle biljčice trebaju proći kroz period kaljenja i postepenog navikavanja na vanjske uslove.


Tagovi

Uzgoj kestena Sadnja kestena Plodovi kestena Cvijet kestena Proces stratifikacije Kvalitetno zemljište Sitni glodari Supstrat Pojedinačne saksije


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.