Specifičnosti ljetne rezidbe koja potiče bolji urod marelice

Razdoblje nakon završene berbe plodova idealan je trenutak za izvođenje kasne ljetne rezidbe marelice, kada ova voćka, kao i većina ostalog, umjereno kontinentalnog listopadnog voća, počinje s intenzivnom diferencijacijom glavnih elemenata cvjeta u budućim rodnim pupoljcima.

"Druga dekada kolovoza, kada bi trebale proći ljetne vrućine ili barem biti manjeg intenziteta, uz vidljive pokazatelje pada koncentracije auksina (hormona rasta) u mladicama, kalendarska su odrednica za pravovremeno izvođenje rezidbe", objašnjava magistar voćarstva, Dejan Marinković. Naime, kod nekih vrsta koštičavog voća, poput šljive ili marelice, otpadanje vršnog dijela mladice praćeno prije svega sušenjem vršnog lista a potom i otpadanjem vrha, znak su prestanka rasta mladica u dužinu i početka diferencijacije rodnih pupoljaka.

Faze ljetne rezidbe

Ovaj vizualni pokazatelj prestanka rasta mladica vrhom, važan je za određivanje trenutka izvođenja ljetne rezidbe, kako se ovim zahvatom ne bi potaknuo naknadni rast mladica u kruni marelice. S obzirom da sušenje i otpadanje vršnog dijela mladica nije prisutno u svim dijelovima krune i na svim stablima podjednako, s rezidbom treba početi kada je najveći broj mladica ili stabala u nasadu, u navedenoj fazi razvoja.

Izvođenju kasne ljetne rezidbe pristupa se u fazama. Prvo se uklanjaju mehanički oštećene, oboljele i izrođene grane, zatim isprepletene grane i mladice, a onda i prirasti vertikalnog porasta ili tzv. vodopije, odnosno, jahači. "Na kraju, pristupa se obradi vrhova produžnica ramenih grana, u smislu uklanjanja konkurenata produžnici i/ili prevođenje izduženih produžnica rezom na mladice otvorenijeg kuta u odnosu na ramenu granu. S obzirom da se u većini nasada marelice forsira kotlasta kruna (vaza) kao uzgojni oblik koji traži dobru prosvijetljenost krune, neophodno je očistiti unutrašnjost krune od suvišne lisne mase putem prikraćivanja višegodišnjih grana, prorjeđivanja mladica i drugih operacija", navodi Marinković.

Svakom plodu treba osigurati bar 10 listova za dobar rast

U godinama s normalnim ekološkim mirovanjem, rodni potencijal marelice na svim kategorijama rodnog drveta ima visok stupanj realizacije, od 60 do 80 posto zametnutih plodova, a to umanjuje vegetativni rast pa se kvalitetan rod postiže finalno, odnosno, prorjeđivanjem plodića u godini plodonošenja. Svakom plodu potrebno je osigurati od 10 do 15 listova za kvalitetan rast i istovremeno uravnoteženi razvoj vegetativne površine.

Ako vremenske prilike predviđaju velike ljetne žege i dugotrajan period s temperaturama preko 35 stupnjeva, kao i visokim stupnjem UV zračenja, izvođenje ljetne rezidbe marelice poželjno je odložiti, kako se stabla ne bi izlagala dodatnom stresu. Ovo se preporučuje jer ovakvi vremenski uvjeti mogu uzrokovati propadanje rodnih pupoljaka marelice u većoj mjeri, što će se manifestirati njihovim otpadanjem neposredno pred cvjetanje sljedeće godine ili prisutnost plodova tzv. blizanaca, što je čest slučaj u nasadima koštičavog voća u ovakvim godinama kao što je ova.

Uklanjajte i ovogodišnji prirast, do 20 posto

Pravilo je također da se ljetnom rezidbom stabala u punoj rodnosti ukloni i oko 20% ovogodišnjeg prirasta. Prilikom rezidbe mladih stabala marelice koja ulaze u puno plodonošenje, potrebno je pridržavati se određenih pravila. Mladice u kruni ne bi trebale biti na međusobnom razmaku bližem od 10 centimetara, kao što bi trebalo prošlogodišnje ljetoraste skratiti na oko 80 centimetara dužine.  

Ako se ova pravila budu poštivala, rodnost i bujnost mladih stabala marelice držat će se pod kontrolom, što je jedan vid garancije da ona neće biti preopterećena rodom, koji posljedično može dovesti do prijevremenog sušenja.

Rezidbu treba prilagoditi zahtjevima sorte

Ljetnu rezidbu treba prilagoditi i sortnim specifičnostima. Kod sorti koje rod donose pretežno na starijem rodnom drvetu, poput ruže, roksane, goldriha, sylreda, potrebno je obaviti obnovu ovog rodnog drveta svake treće godine povratnim rezovima nosača na kojima su pozicionirane kitice. Sorte koje rađaju pretežno na mješovitim rodnim grančicama, trebalo bi im osigurati što povoljnije uvjete za razvoj budućih mješovitih rodnih grančica i njihovo masovno prisustvo u kruni. U ovom slučaju primijenjuje se tzv. duga rezidba, odnosno isključivo prorjeđivanje, a ne prikraćivanje ovakvih mladica u kruni, tamo gdje su gusto raspoređene.

Iako većina rezova dobivenih ljetnom rezidbom potencijalno može zarasti do jeseni, ipak ih je neophodno obraditi nakon završetka izvođenja ove pomotehničke mjere. Naime, svi se rezovi s promjerom većim od tri centimetra, moraju dezinficirati, na primjer premazivanjem otopinom bakrenih preparata u koncentraciji 10 puta većoj od one pri prvom proljetnom prskanju, a potom i izoliraju premazivanjem s voskom ili masnom bojom. Na taj način direktno se smanjuje mogućnost prodora raznih patogena koji u jesen, zajedno s kišnim kapima, mogu prodrijeti u suho drvo i izazvati njegovo razaranje.

Autor: Dejan Marinković, Savjetodavna RS