Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rezidba krušaka
  • 26.02.2023. 09:00

Stabla krušaka na dunji kao podlozi lakša su za rezidbu

Ako se na vrhu stabla formira "kapa" na kojoj je mnoštvo vodopija i rezova na čep, nijedno zaštitno sredstvo ne može ostvariti dobar efekt

Foto: Željka Rački-Kristić
  • 968
  • 88
  • 0

Osnovni princip rezidbe je da se ostavi nekoliko skeletnih i poluskeletnih grana, nosača, na kojima se nalaze jednogodišnje i dvogodišnje grane. 

Divlja kruška je bujna podloga, dok je dunja manje bujna. Sijanac bolje podnosi mraz, sušu i kiselo zemljište, ali su plodovi lošiji, odnosno, teško je dobiti kvalitetu kao na stablima s dunjom kao podlogom. Uz to, stabla na sijancu divlje kruške podložnija su alternativnoj rodnosti, tj. slabom rodu nakon prethodne rodne godine.

Na vrhovima stabala cijepljenih na divlju krušku, nakon sedam, osam godina, formira se "kapa" na kojoj je mnoštvo vodopija i rezova na čep koji su leglo za štetne kukce i spore gljivičnih bolesti. Tu nijedno zaštitno sredstvo ne može ostvariti dobar efekt.

Dunja kao podloga redovnije i obilnije rađa

Kod rezidbe s dunjom, kao podlogom, koja je zastupljena u suvremenim nasadima krušaka u Europi, za razliku od većine naših, poželjna je kraća rezidba. Dunja je slabo bujna podloga zbog čega se sadi više sadnica krušaka po hektaru, odnosno, manji je razmak unutar i između redova. Treba joj armatura, osjetljiva je na Erwiniu amylovoru, bakterijsku palež voćaka, sušu i povećan sadržaj vapna u zemljištu (do 2,5 posto).

Rano i obilno rađa. Zemljište za sadnju krušaka s dunjom kao podlogom mora biti dobro pripremljeno, barem dvije godine, prije sadnje. Rezidbom krušaka, s dunjom kao podlogom, ostavlja se više kratkih grančica i ne dozvoljava se preklapanje dužih skeletnih grana na susjednim stablima. Također se ostavlja osvjetljena i prozračna krošnja.

Zaštita i prihrana nakon rezidbe

Nakon rezidbe radi se zimsko prskanje bakrenim preparatima i vapnom kako ne bi došlo do prodora gljivičnih bolesti, bakterija i virusa u voćke na mjestima rezova. Također, obavlja se prihrana mineralnim NPK gnojivima i stajnjakom.

Ako se pola gnojiva i stajnjaka unijelo u jesen, druga polovica unosi se nakon rezidbe, najbolje do prve polovine ožujka, kako bi se, koliko-toliko NPK otopio i bio dostupan korijenu biljaka. Poželjno je da se NPK i stajnjak zaoru u zemljište. KAN gnojivo koristi se nakon završetka cvjetanja.


Tagovi

Rezidba krušaka Donja kao podloga Rez na čep Vodopija Alternativna rodnost


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić