Jedino rješenje u obrani protiv glodara je duboko zaoravanje stajnjaka u zemljištu.
Iako jesenje đubrenje voćnjaka povećava nivo humusa u zemljištu i pospješuje vegetaciju, odnosno rast i razvoj plodova, drvne i lisne mase tokom proljeća, stajnjak u jesen može izazvati i glodare, koji najčešće u nedostatku hrane traže nesvareno sjeme ili druge hranljive materije u izmetu stoke. Nažalost, tu se nekad ne zaustavljaju, pa se dešava da oštete korijen i stablo sadnica voćki.
Stručnjakinja za voćarstvo, Biljana Milosavljević kaže je jedino rješenje u obrani protiv glodara duboko zaoravanje stajnjaka u zemljištu:
"Dobro je unositi stajnjak, naročito u jesen, ali jedina preventivna mjera je da se duboko zaore u zemljištu, da bi se napravio rastresit sloj, odnosno zračni režim za mikroorganizme koji ostaju u stajnjaku ili kada se primjete glodari, da se postave klopke".
Da li će se glodari pojaviti zavisi najčešće od sastava i vrste stajnjaka, da li je to goveđi, ovčiji, svinjski ili kokošiji koji je najjači. Takođe, zavisi i od toga koliko se stajnjaka unosi, koliko često; da li se unosi svake godine ili svake treće, zatim od karakteristika zemljišta; kiselosti, bogatstva humusom i slično.
"Najbolji stajnjak za svako voće je goveđe, on je najboljeg sastava i sa njim je najmanja opasnost za glodare u svakom slučaju", ocjenjuje Milosavljevićeva.
Dok glodari, poput dugorepog miša, oštećuju korijen i koru ispod površine, što prouzrokuje da stabla u proljeće imaju sitno lišće ili se jednostavno čitava biljka osuši, dubokim zaoravanjem stajnjaka najefektivnije se unose kalijumova, fosforna i kompleksna đubriva, sa ostalim hranljivim stastojcima u dublje slojeve zemljišta i samim tim bivaju nedostupnija glodarima, nego kada su na površini zemljišta. Čak i tada treba voditi računa da je za mlado voće potrebno manje stajnjaka, nego za ono koje je u punom rodu. S druge strane, mnogi voćari pribjegavaju i umjetnim đubrivima.
"Neko stavlja stajsko, neko umjetno đubrivo, neko i jedno i drugo, ali ne treba pretjerivati. Kada se u jesen stave, na primjer, oba tipa đubriva, voćka može u proljeće krenuti rano sa vegetacijom. Tada dolazi do pucanja grana i grančica, pa to može biti jedna od opasnosti", napominje Milosavljevićeva.
Ako se ipak odluče za umjetna đubriva, poljoprivrednici trebaju imati na umu da u ovom periodu trebaju koristiti mineralna đubriva, koja u sebi ne sadrže ili imaju mali procenat dušika, dok je sadržaj kalijuma i fosfora povećan.
"Prema mom mišjenju, najbolje je đubrenje, naročito stajnjakom, u jesen, dok je u proljeće potrebno napraviti samo prihranu. Ukoliko se pojave glodari, dovoljno je duboko zaorati stajnjak i ne brinuti", zaključuje Biljana Milosavljević.
Foto: Seaq68 / Pixabay, Julijana Kuzmić
Autorica