Stiže najopasniji štetnik: Svaka maslinina muha uništi po 50 plodova!

Nagle promjene temperature, kiše i povećanje relativne vlažnosti zraka ne pogoduju samo razvitku bolesti nego i štetnika u maslinicima. Na žutim ljepljivim pločama - lovkama, primjećuju se već i maslinine muhe (Bactrocera oleae), koje su najveći neprijatelj ove kulture.

“One mogu uništiti sav trud maslinara i zatrovati cijeli urod”, kaže  poznati agronom mr.sc. Marijan Tomac.

Druga generacija još opasnija

Naime, svaka ženka u plod masline ulaže prosječno 50 jaja i to u svaki plod po jedno. Nakon tri dana razvijaju se ličinke koje se hrane mesom ploda. Razvoj ličinke u plodu traje 14 dana, nakon čega se kukulji 10 dana.

Prva generacija maslinine muhe pojavila se ove godine vrlo rano, već sredinom lipnja. Srećom, ubodi su uglavom bili sterilni, ostali su ožiljci (patule), ali se u ubodenim plodovima nisu razvile ličinke.

Puno opasnija je druga generacija, koja je u “điru” ovih dana. Kako trenutačni vremenski uvjeti s nedavnim oborinama i nešto nižim temperaturama pogoduju mogućem jačem napadu ovog štetnika maslinare na oprez poziva i agronom Ivan Šimičević, viši stručni savjetnik u zadarskoj ispostavi Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede.

Šimičević upućuje maslinare na redovite obilaske nasada, te uzorkovanje i pregled plodova.

Kurativne mjere zaštite i suzbijanje lovkama

Ako se utvrdi više od 10% uboda tada se nužno provode kurativne mjere zaštite, tretman "širom“ ili zaštita cijeloga nasada s jednim od dozvoljenih pripravaka: DECIS 2,5 EC ili IMIDAN 50 WG ili neki drugi prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS).

Osim prskanjem insekticidima, maslinina muha može se učinkovito suzbijati i ekološki prihvatljivijim matodama kao što su lovke punjene feromonima. Magistar Tomac preporučuje i pripravak Succes Bait koji je privlači te je vrlo učinkovit u suzbijanju prije nego ona položi jaja na plodove. Sam postupak tretiranja, pojašnjava Tomac, je sljedeći: “Tretira se nekoliko donjih grana na južnoj strani maslinika. Izabere se određeni broj stabala na rubnom dijelu maslinika ili se tretira svako drugo stablo u rubnim redovima.

Mogu se tretirati i sva stabla u svakom drugom redu u nasadu, što ovisi o tome kakav je oblik i veličina maslinika. Prskanja treba ponoviti svakih desetak dana, odnosno ovisno o ulovu muhe na žutim pločama”.

Proizvod na bazi čistog kaolina

Odlični rezultati u sprječavanju šteta od maslinove muhe postižu se, dodaje Tomac, i primjenom pripravka Kaolin BPLN. On je potpuno prirodni proizvod na bazi čistog kaolina koji štiti, masline od napada štetnika, gljivičnih bolesti i bakterioza, visokih temperatura i sunčevog zračenja, te nedostataka vlage. Obzirom na mehanizam djelovanja proizvoda, najbolja učinkovitost se postiže u preventivnim tretmanima, vodeći računa o jačini napada patogena, te kondiciji biljke i razini stresa.

Protiv maslinine muhe potrebna su 2-4 tretmana. Prvo tretiranje trebalo je obaviti u vrijeme razvoja koštice (kraj lipnja). Napad na maslinama je kada su plodovi u promjeru 7-8 mm. Tretiranja treba ponoviti u intervalima od 30 dana. Također, tretman je potrebno ponoviti nakon obilnijih kiša (> 20 mm), dugotrajnih rosa, jakih vjetrova tj. svaki put kada je plod bez zaštite.

“Primjenjuje se u dozi 3,0-5,0 kg/100 l vode, uz utrošak 500-1000 l vode/ha. Kaolin BPLN djeluje kao mehanička prepreka, čini plod nevidljiv štetniku. Kod tretiranja vrlo važna je dobra pokrivenost cijele krošnje masline”, pojašnjava magistar Tomac.

Kemijske i biotehničke mjere u integriranoj i ekološkoj proizvodnji

Sažimajući sve što je kod nas moguće upotrijebiti u borbi protiv maslinine muhe dr. Josip Ražov smatra da naši maslinari na rasploganju imaju vrlo malo sredstava. Od kemijskih mjera u integriranoj proizvodnji to je Fosmet (IMIDAN) koji se koristi u omjeru 1,5 kg na hektar, odnosno 0,15 posto. Karenca je 21 dan. Zatim Deltametrin DECIS 2,5 EC, 0,4 - 0,7 l/ha (0,04 - 0,07%) i DECIS 100 EC, 0,125 - 0,175 l/ha (0,0125 -0,0175 %). Ražov posebno ističe da valja dodatno paziti na karencu kod stolnih sorti koje će se zelene brati za jelo. 

Od kemijskih mjera u ekološkoj proizvodnji na raspolaganju su Spinosad + atraktant (Succes bait) 1,5 l/ha (0,15 %), K = 14 d, prskanje samo jedne trake svaki drugi red, ili samo po jedne grane na stablu.

Od biotehničkih mjera na raspolaganju su lovke MAGNET OLI, ECO TRAP, cca 1 lovka na svakih 1 – 2 stabla,  te Kolinska glina cca 3 – 5 kg/100 l vode, ponoviti nakon 15 – 20 dana, odnosno nakon eventualne kiše i ispiranja, sugerira dr. Ražov.

Kako prepoznati maslininu muhu i ubode

Prije  nego što se odluči na suzbijanje kemijskim sredstvima ili tzv. metodom zatrovanih mamaca maslinari trebaju redovito i temeljito pregledati žute ljepljive ploče koje su povješali da bi utvrdili pojavu, a onda i ubode na plodovima. Problem je što se na pločama uhvati veliki broj raznih insekata među kojima ju je teško prepoznati. Mnogi i ne znaju kako izgleda o čemu svjedoče česti upiti. Za čitatelje Agrokluba odgovaramo da je maslinova muha sitnija od domaće muhe. Dugačka je oko 5 milimetara. Tijelo joj je smećkaste, a oči metalnozelene boje. Na gornjem dijelu prsišta ima ima tri uzdužne pruge, a na donjem dijelu prsišta trouglastu bjelkastu mrlju. Na zatku također ima tri poprečne pruge. Krila su joj prozirna i završavaju tamnom mrljom.

"Treba redovito obilaziti maslinike i na žutim pločama kotrolirati populaciju muha. Prag štetnosti je 2 do 3 muhe po jednoj lovki", kaže mladi stručnjak i višestruko nagrađivani maslinar mr. sc. Josip Pavlica. Osim žutih ploča potrebno je, ističe, pregledavati i plodove, zarezati lagano kod mjesta uboda da bi se utvrdilo jesu li ubodi sterilni ili kativni.

Upitan urod i sljedeće godine

Najveći napad i štete događaju se u drugoj polovici kolovoza i tijekom rujna kada plod maslina postigne 90 posto maksimalne veličine i kada je najjača sinteza ulja. Štete su višestruke, od opadanja plodova prije branja, manjih količina ulja iz ubodenih plodova koje sadrži znatne količine slobodnih masnih kiselina što ulju umanjuje kakvoću i tržišnu vrijednost. Pavlica upozorava i na dalekosežnije posljedice.

Ako se pravodobno ne suzbiju sve tri generacije maslinih muha upitan postaje ne samo ovogodišnji nego i urod sljedeće godine. Naime, ukoliko je zima blaga, na otpadnutim plodovima muha prezimljava i njezina populacija odmah na početku leta prve generacije je povećana.

U ovakvom slučaju štetu neće imati samo neodgovorni maslinar, nego i onaj koji odgovorno provodi njezino suzbijanje.

Naime, muha će dolaziti u tretirani maslinik i na taj način će pričiniti štetu odgovornom vlasniku koji je u ovom slučaju neizravno štitio nasade neodgovornih pojedinaca. Stoga, kada se provodi zaštita, posebice zatrovanim mamcima, nužno je da to istovremeno provede veći broj maslinara na određenom području kako bi se prethodno opisana pojava izbjegla, poručuje Josip Pavlica.