Vrlo malo ljudi se odlučuje za sadnju egzotičnog voća i povrća, a Šulog poručuje kako je računica vrlo jasna: ovdje deset puta više uložiš, ali i deset puta više dobiješ
Egzotično voće i povrće trebalo bi niknuti do kraja godine u Borovom Selu. Tamo se, naime, kraju privode radovi na bioplinskom postrojenju uz kojega bi se trebao podići i plastenik.
U njemu će se primijeniti tehnologija uzgoja tvrtke Exotic King iz Donje Bistre kraj Zagreba koja se već gotovo dva desetljeća bavi uzgojem egzotičnog voća i povrća te prodajom sjemena i sadnica. Sličan projekt trebao bi se potom realizirati i u Daruvaru.
"Ako sve bude teklo prema planu, priča će se vjerojatno proširiti po cijeloj Hrvatskoj. Riječ je o različitim investitorima koji sve rješavaju sami, a mi u projekt ulazimo na način da im dajemo svoju tehnologiju", objašnjava Ivan Šulog, vlasnik Exotic Kinga, tvrtke čija godišnja proizvodnja vrijedi oko četiri milijuna kuna, od čega polovicu plasiraju u izvoz.
Konkurencije nema. Najbliža im je tek u Aziji, Africi i Južnoj Americi. Zbog blizine lokacije proizvodnje, prilikom transporta proizvoda na minimum je smanjena mogućnost gubitka kvalitete.
"Kada bi za mene radila nekadašnja bivša Jugoslavija, ne bi imali dosta robe. Ovu izjavu nitko ne može osporiti jer za to ne postoji niti jedan argument, ali koliko ljudi to može shvatiti, to je druga priča. To pričam već 20 godina i ništa", kaže Šulog kojemu je ideja sinula još u studentskim klupama.
Cijelo vrijeme je razmišljao što početi raditi s malim ulaganjima, a da to ne radi konkurencija?. Pred kraj studija ideja je došla sama. Tijekom ispita posudio je novine, okrenuo duplericu i - hop - dobio odgovor iz novinskog teksta Egzotično voće koje se može uzgajati u Hrvatskoj. Za svu tadašnju ušteđevinu, otprilike 300 njemačkih maraka, kupio je sjeme kiwana i upustio se u svoju egzotičnu avanturu. Danas, pak, mogu odgovoriti zahtjevima tržišta te isporučiti veći broj egzotičnih proizvoda. Najveći potencijal vide u uzgoju tikve butternut, slatkog krumpira, višegodišnjih nasada banana, mongolijskih trešanja i borovnica, sibirske borovnice, mini te žutog i crvenog kiwija, ali i bobica goji.
"Interes je velik među ljudima za egzotično voće i povrće, ali što to vrijedi kada nema realizacije. Svakome sve ispričam, bez fige u džepu i opet ništa. Ljudi u međuvremenu posade aroniju, ne znaju gdje će ju prodati ni za koliko novca, a sada je već ima i toliko u Hrvatskoj da će se ove ili iduće godine početi čupati nasadi. No, opet se sadi" objašnjava napominjući kako mu je ne zna što se dogodi nakon razgovora.
Njegova računica je, napominje, jasna. U hektar nasada indijskih banana potrebno je uložiti oko 220.000 kuna, dok ista površina nasada jabuka košta 27.000 kuna.
"Kada jabuku prodate za 2 kune, možete pjevati na grani. Moj nasad je deset puta skuplji, ali ako danas potpišemo ugovor, proizvod ću vam i platiti deset puta više, 10, 20 kuna po kilogramu. U šestoj godini s jabukama postaješ profitabilan, a sa mnom si profitabilan sa 180.000 kuna. Znači vrlo je jednostavno: ovdje deset puta više uložiš, ali i deset puta više dobiješ" podvlači računicu Šulog napominjući kako ima osigurano tržište, a ugovorom jamči kako će proizvodnju otkupiti.
"Vrlo malo ljudi odlučilo se za egzotiku. Ne bih uspio da nije bilo ljudi koji su to prepoznali, ali je to sve i dalje malo s obzirom na potencijal koji imamo. Mikro i makro klima je vrlo čudna stvar. Primjerice na ulazu u selo nešto super uspijeva, a na izlazu ne. To ti je poljoprivreda! Nikoga ne forsiram da radi sto hektara, nego kažem: ok kume, kupi jednu sadnicu, posadi ju kod kuće i vidi što će se dogoditi", poručuje ovaj najveći proizvođač egzotičnog voća i povrća u Hrvatskoj, koji bi uskoro trebao krenuti u obučavanje ljudi u Krapinsko-zagorskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji za proizvodnju kiwana, batata i buttero tikve. Sva potrebna dokumentacija za ovaj projekt je već predana, čekaju se samo rezultati. Rade to u suradnji s riječkom tvrtkom Consultor.
"To je nešto najnovije što smo pokrenuli. Edukacija će trajati 12 mjeseci, a polaznicima će se po završetku stečeno znanje upisivati u radnu knjižicu. U grupama bi trebalo biti po 30 ljudi. Ako smo prošli na natječaju, vrlo agresivno ćemo krenuti s projektom, a čim završimo edukaciju u ove dvije županije, idemo dalje", otkriva Šulog.
Foto: danas.net
Povezane biljne vrste
Tagovi
Autorica