Suzbijanje krastavosti i skladišnih bolesti

Tijekom mjeseca lipnja zbog učestalih kiša još uvijek su korišteni sistemični fungicidi u kombinaciji sa kontaktnima kako bi se dobro zaštitili plodovi i listovi. Dok se u srpnju razmaci između prskanja povećavaju, a moguće je koristiti i kontaktne fungicide. Od druge polovice srpnja te u kolovozu posebna se pozornost obraća i zaštiti ploda od skladišnih bolesti. Neke od skladišnih bolesti pojavljuju se i u voćnjaku, štoviše gljivice nekih bolesti prisutne su na plodovima i 2 mjeseca prije berbe. Veoma kišovita ljeta pridonose većim problemima sa skladišnim bolestima, no i u sušnim se ljetnim razdobljima rade tretmani. Naime na mjestima gdje su plodovi oštećeni zbog sunčane paleži (mikroožegotine) razvijaju se gljivice iz rodova Stemphylium, Pleospora, Alternaria, Helminthosporium, Fusarium i dr., koje mogu prouzročiti različite truleži. Iako nema vidljivih simptoma krastavosti (Venturia inaequalis) na plodovima prilikom unošenja jabuke u skladište, kasne zaraze mogu se pojaviti u skladištu u obliku crnih pjega koje se razvijaju na kožici ploda.

Prema istraživanjima u Hrvatskoj (Ivić,Cvjetković, Miličević, Seminar ZB 2009.), na sorti Idared u najvećoj mjeri pojavljuje smeđa trulež plodova jabuka (Monilia fructigena), a značajan je bio i postotak meke truleži plodova ili plave plijesni (Penicillium spp.) te sive plijsni (Botrytis cinerea). Dok je prema njemačkoj literaturi najzastupljenija je gorka trulež (Gloeosporium/ Colletotrichum spp.) preko 50% (Dr.Gerd Palm, Petra Kruse, Obstbau 2005) .

Smeđa trulež ploda može se javiti i u voćnjaku prije unosa u skladište. Otvorene rane omogućavaju ulazak patogena u plod (naročito nakon tuča). Iako zadnjih godina znantsvenici su utvrdili da kod velikog broja spora može doći do infekcija ovom gljivicom i ako nema rana od insekata ili tuče, a naročito kod dugotrajnog vlaženja plodova. Javlja li se ova bolest u voćnjaku može se prepoznati po smeđoj pjegi koja se širi i nakon nekog vremena može obuhvatiti čitavi plod, a na pjegi se s vremenom pojavljuju žuto-sivi jastučići, dok se u skladištu javlja „crna ili sterilna” monilija.

Meka trulež plodova uz rđavu pjegavost vrlo se često javlja na kruškama. Fungicid Zato Plus sinergijom dviju djelatnih tvari (trifloksistrobin + kaptan) pruža odličnu zaštitu protiv fuzikladija, ali i skladišnih bolesti tijekom srpnja i kolovoza. Sredinom srpnja i u kolovozu mogu se tretirati i sorte osjetljive na primjenu nekih fungicida (Red Delicious, Braeburn,...) bez bojazni od pojave fitotoksičnosti.

Pritom kaptan daje i kozmetička svojstva plodu te je fungicid koji se preporuča nakon tuča, a trifloksistrobin proširuje spektar djelovanja kaptanu i bolje se veže za voštanu prevlaku lista i ploda te ga ne mogu isprati količine oborina manje od 70 mm.

Pridržavate li se dozacije navedene na uputi preparata dovoljna će biti karenca od 21 dan. Preporuča se korstiti 1,5 kg/ha za 2m visine krošnje. Za svaki dodatni jedan metar visine krošnje treba povećati dozu od 0,63-0,75 kg/ha. Može se koristiti do 3 puta u vegetaciji.

Osim bolesti uzrokovanih gljivicama vrlo se često na plodovima kod skladištenja javljaju i bolesti uvjetovane neizbalansiranom gnojidbom, nedostatkom hraniva (gorke pjege zbog nedostatka hraniva), loših uvjeta skladištenja. Kod nekih sorti npr. Granny Smith dolazi do posmeđenja kožice ploda (scald) čiji uzrok može biti prerana ili prekasna berba, te neadekvatne temperature tijekom skladištenja.