Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Agrošumarstvo
  • 03.08.2021. 12:00
  • Osječko-baranjska, Osijek

Tko kaže da ispod oraha uspijeva samo debela hladovina? Baš suprotno

Istraživanja osječkih znanstvenika u projektu Agroinova su pokazala da su ozime kulture najbolji izbor jer se vegetacija oraha i ozimina ne preklapa, te ne dolazi do zakorovljenosti, a prinosi su stabilni.

Foto: FAZOS
  • 12.834
  • 1.479
  • 1

U svjetlu sve aktivnije globalne, a posebice europske borbe protiv klimatskih promjena, spominju se i različite eko-sheme koje će, uz već poznato značajno smanjenje primjene pesticida, antibiotika i gnojiva, doprinijeti realizaciji ambicioznih strategija Europske komisije obuhvaćenih posljednjom rekonstrukcijom Zajedničke poljoprivredne politike. One koje nas u konačnici vode do klimatske neutralnosti i nultog ugljičnog otiska 2050.

U ovom kontekstu dakle govorimo o financijskom stimuliranju poljoprivrednika u primjeni održivih poljoprivrednih praksi među kojima se u ostvarivanju Zelenog plana i očuvanju bioraznolikosti uz ekološku poljoprivredu, integriranu zaštitu bilja, dobrobit životinja..., spominjalo i agrošumarstvo.

Ispod oraha ne uspijeva samo hladovina

Prateći svjetske trendove u ispitivanju mogućnosti kombinacije poljoprivredne proizvodnje i šumarstva na principu međuusjeva i domaći su znanstvenici došli do zanimljivih rezultata.

Mogu li ovakvi sustavi uzgoja biti produktivniji u našim agroekološkim uvjetima kroz petogodišnji projekt "Konsocijacija drvenastih vrsta i poljoprivrednih kultura kao inovativni pristup u agroekosustavima - Agroinova“, vrijednosti gotovo 1,5 milijuna kuna financiranih od strane Hrvatske zaklade za znanost, istražuje i tim osječkih znanstvenika predvođen izv. prof. dr. sc. Vladimirom Ivezićem s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti (FAZOS).

Svojim istraživanjem žele odrediti utjecaj međuodnosa oraha i poljoprivrednih kultura na stanje hraniva u tlu i biljci, kroz strukture zajednice nematoda i mikroorganizama na bioraznolikost u tlu, te kroz utjecaj mikroklime na uzročnike biljnih bolesti na populaciju štetnih organizama, i na koncu, odrediti produktivnost međuodnosa oraha i poljoprivrednih kultura kroz prinos, kvalitetu uroda, sadržaj humusa te razviti model za predviđanje utjecaja mikroklime na istraživane parametre.

Njihovo je istraživanje posebno zanimljivo jer bi moglo dovesti u pitanje staro narodno vjerovanje kako ispod njega ne uspijeva ništa osim debele hladovine.

Kombinacija s oziminama se pokazala kao najbolja

Stoga smo profesora Ivezića pitali može li se išta, a posebice nešto korisno, uzgajati ispod oraha?

Da, u voćnjaku oraha se može puno toga uzgajati. Da nije tako, ne bi bilo potrebe ni za košnjom. Dakle, često je mišljenje kako ispod ništa ne raste, no to nije istina za cijepljene orahe koji ispuštaju puno manje juglona. A i oni koji ispuštaju ovaj otrovni alkaloid, značajnije količine počinju lučiti tek nakon 15. godine. Tako da opasnost od juglona doslovno ne postoji. S obzirom na to da se nasadi ove voćne vrste podižu u širokim redovima, on se koristi u konsocijacijskim sustavima vrlo često (Francuska, Španjolska, SAD-u…itd). Iz drugih istraživanja, a tako i iz našeg, na primjeru iz Hrvatske se pokazalo da su ozime kulture najbolji izbor jer se vegetacija oraha i ozimina ne preklapa, te ne dolazi do zakorovljenosti i prinosi su stabilni.

Agroekosustavi otporniji na sušu, vjetar, kišu...

Koje su bile Vaše polazne teze?

Uslijed klimatskih promjena i sve češćih ekstrema naša teza je da se usijavanjem u drvenaste nasade stvara jedan stabilniji agroekosustav koji će biti otporniji i na sušu, ali i na vjetrove i kišu. Agrošumarstvo je vrlo čest oblik poljoprivredne proizvodnje u tropskim predjelima, no zbog klimatskih promjena dobiva sve veći značaj i u Europi.

Trenutno se 160 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta nalazi u određenom obliku agrošumarske konsocijacije dok je 43 posto odnosno više od milijardu hektara poljoprivrednih zemljišta prekriveno s 10 posto stabala. Potencijal ovakve zajednice ogleda se u doprinosu poboljšanja proizvodnje hrane, prihoda, stanovanja, zdravstva, potreba za energijom, te zaštite okoliša. Drveće obogaćuje organsku tvar tla na različite načine, najčešće putem korijena i njegovih izlučevina. Osnovni cilj konsocijacijskih sustava je osigurati stabilne prinose, ali i očuvati biološku raznolikost agroekosustava.

Glavna hipoteza projektnog prijedloga Agroinova je da se kombinacijom drvenastih i poljoprivrednih kultura smanjuju negativni utjecaji klime na poljoprivrednu proizvodnju te se stvara nova mikroklima koja pogoduje povećanju bioraznolikosti u tlu, konzervaciji tla i smanjuje negativne učinke štetnih organizama kao što su uzročnici biljnih bolesti.

Produktivnost konsocijacije veća od pojedinačnog uzgoja

Iako će čitatelji u bogatoj galeriji slika koju ste nam ustupili i sami vidjeti, ipak nam recite koje ste kulture pratili i što su pokazali rezultati vašeg istraživanja do sada?

Postavljali smo pokuse u dva nasada oraha različite starosti, na dvije lokacije - Đakovo i Ivankovo. Na početku projekta (2018.) jedan je bio star tri, a drugi 10 godina. Do danas smo usijavali pšenicu, uljanu repicu, heljdu i ječam. Odabrali smo različite upravo da isprobamo koji problemi mogu nastati s određenom kulturom. Rezultati pokazuju da prinosi nisu puno manji od onih na oranici. Umanjeni su za 10-20 posto, ovisno o kulturi. No, ne zaboravimo da taj nedostatak od 10 do 20 posto nadomjeste prinosi oraha kojih na oranici nema. Tako da je produktivnost konsocijacijskih sustava zapravo veća i ako je uspoređujemo s oranicom bez oraha i ako je uspoređujemo s voćnjakom bez usijanih ratarskih kultura.

Prinosi gotovo kao poljski

Jesu li Vas rezultati iznenadili ili su mogli biti očekivani? Koji su se problemi pokazali u ovakvom načinu uzgoja? Ima li potrebe za kakvim prilagodbama primjerice mehanizacije ili druge agrotehnike?

Ono što je bilo za očekivati, a to su i naši rezultati pokazali, da su korovi najveći problem. Tako da su ozime kulture, pšenica i ječam, imali najmanje problema i postigli prinose vrlo blizu prinosima istih tih kultura na oranici bez oraha. Izuzev zakorovljenosti, negativnog utjecaja na usijane kulture nije bilo. Dakle, uvriježeno mišljenje da ispod njega ništa ne raste, nije točno za cijepljene orahe u voćnjaku. Da bi juglon imao negativan alelopatski utjecaj na biljke oko sebe, treba ga biti u većim količinama, tako da se taj utjecaj može primijetiti samo kod starijih, iznad 15- do 20 godina, i to necijepljenih oraha.

Mehanizacija je problem u sada 14-godišnjem voćnjaku gdje je razmak između redova osam metara pa tamo usijavamo puno uže trake, dok u nasadu starom sedam godina, gdje je razmak 10 m, nema problema. Dapače, umjesto nekoliko košnji godišnje provodi se sjetva i žetva.

U planu vrba, bagrem i topola

Ima li kakvih popratnih efekata na ekosustav, na stanje tla?

Ne. Tijekom promatranog razdoblja nismo vidjeli negativan utjecaj na tlo tj. degradaciju tla.

U kojem smjeru idu daljnja istraživanja?

Konsocijacije tzv. Alley cropping sustavi se podižu uglavnom u kombinaciji s kulturama kratkih ophodnji (KKO) kao što su primjerice vrba, topola i dr., kako bi se s iste površine osigurala proizvodnja hrane i energije tj. jedna proizvodnja ne bi trebala isključivati drugu. Istraživanje ide u tome smjeru pa smo tako na pokušalištu FAZOS-a podigli pokus s KKO u razmaku od 26 metara, čija funkcija je proizvodnja biomase za proizvodnju energije, ali ove kulture služe i kao zaštita od erozije vjetrom i time sprječavaju degradaciju tla.

Planirate li, potaknuti dobivenim rezultatima, nakon isteka ovog projekta nešto slično?

Da, nakon ovoga nastavljamo s pokusima na našem pokušalištu s vrbama, bagremom i toplom.

Heljda u Ivankovu 

Jesu li i drugi, prema Vašima saznanjima, radili istraživanja na ovakvim ili sličnim tehnologijama?

Da, konsocijacije, Alley cropping, dobivaju sve veći značaj u Europi pod okriljem European Agroforestry Federation (EURAF) čiji smo i članovi. 

I za kraj, rezimirajmo, koje bi bile osnovne prednosti, a koje eventualne mane ovakvog načina uzgoja?

Prednosti su stabilniji sustavi otporni na nadolazeće klimatske promjene te ako govorimo o uzgajanju KKO možemo reći da ovakvi sustavi koriste istu površinu za proizvodnju energije i hrane, a da jedna proizvodnja ne isključuje drugu. Samim time imamo i diversifikaciju proizvodnje čime postižemo i financijsku stabilnost te potičemo energetsku neovisnost, a i dalje proizvodimo hranu s istih površina, zaključuje izv.prof. dr. sc. Vladimir Ivezić ističući kako od 2019. nasadi kultura kratkih ophodnji spadaju u zelene poticaje.


Fotoprilog


Tagovi

Agrošumarstvo Vladimir Ivezić Uzgoj oraha Ozimi usjevi Konsocijacija


Autorica

Renata Prusina

Više [+]

Diplomirana inženjerka agronomije s dugogodišnjim novinarskim i uredničkim iskustvom. Članica nekoliko novinarskih asocijacija među kojima je i TotY. Osim svojim perom, voli bilježiti i objektivom.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nedjeljni obilazak polja ;)