U kasnu jesen sadi se haskap - voćka otporna na temperature do -47°C

Haskap, modra kozokrvina ili sibirska borovnica je manje poznata jagodičasta voćna vrsta podrijetlom iz Azije. Njezino prirodno stanište je u Rusiji, Kini i Japanu, a u novije se vrijeme sve više uzgaja u Poljskoj i Slovačkoj. No, popularnost joj raste i kod nas.

S obzirom na podrijetlo i prirodno stanište ove biljke da se zaključiti da je otporna na niske temperature. Tako zimi može podnijeti i one do čak - 47°C. Cvate rano i to pri temperaturama ispod 0°C dok cvjetovi mogu izdržati -10°C, pišu dipl.ing.agr. Štefanije Lovernčić i mr.sc. Višnja Šimunović u svome radu pod nazivom "Haskap ili modra kozokrvina – sibirska borovnica".

S obzirom na te karakteristike, ovo se voće može uzgajati u područjima oštre kontinentalne klime. Najbolje uspijeva na sunčanim položajima, s dobro dreniranim, ali vlažnim tlom koje je bogato organskim tvarima. Idealan pH je od 5,5 do 7. Međutim, biljka može podnijeti i siromašnija tla i polusjenu, ali u takvim slučajevima slabije rađa. Nipošto ne podnosi ona koja dugo zadržavaju vodu, jer dolazi do propadanja biljaka, upozoravaju ove stručnjakinje.

Navode da prije sadnje treba napraviti dobru pripremu. Prema analizi tla treba obaviti meliorativnu gnojidbu stajskim i mineralnim gnojivima, s većim sadržajem fosfora i kalija, a treba ga izorati na dubinu od 30 do 50 cm.

Potrebno je saditi oprašivače

Sadnja se preporučuje u kasnu jesen ili rano proljeće s dvogodišnjim ili trogodišnjim sadnicama koje imaju dobro razvijena tri do četiri izdanka i dobro razvijen korijenov sustav. Kontejnerska se može obaviti tijekom cijele vegetacije.

Ova se voćna vrsta uzgaja kao grm ili kao živica. Ako se sadi kao grm, što je i najčešći slučaj uzgoja na plantažama, razmak između redova treba biti tri metra, a unutar reda 1,5 metar. Međutim, ako se želi uzgajati u obliku živice, onda razmak treba biti jedan metar unutar reda. Prema autoricama ovog rada, na jedan hektar dolazi 2.000 do 3.000 sadnica.

Sade se na dubinu kao što su bile posađene u rasadniku.

Korijen treba zatrpati sipkom zemljom, dobro nagaziti i zaliti, kako bi se uspostavio što bolji kontakt korijena i tla.

Budući da nije samooplodna voćna vrsta, potrebno je saditi barem dvije različite sorte zajedno, a preporuka je tri do četiri, koje cvatu u isto vrijeme. Postoje i sorte oprašivači, koje počinju cvjetati ranije i cvatu kroz relativno dugo razdoblje.

Kako njegovati nasad?

U prve tri do četiri godine najbolja je obrada cijele površine mehaničkim putem, nakon toga se međuredni prostor može zatraviti i kositi, a u redu mehanički obrađivati.

Za dobar rast i razvoj grma neophodno je provoditi navodnjavanje. Grm se formira tako da se odstrane svi oštećeni i slabi izboji. Kako navode ove stručnjakinje, kada on dođe u puni rod, odstranjuju se izrođeni izboji i tako se pomlađuje i održava u formi. Ako se redovno pomlađuje rezidbom, može doživjeti i 30 godina, napomenule su u radu.

Naime, haskap ima genetski potencijal za dobre prinose, što znači da se redovnom gnojidbom to može i ostvariti. Orijentacijski se preporučuju doze gnojiva: 60-70 kg/ha N, 50 kg/ha P₂O₅ i 90 kg/ha K₂O.

Sibirska borovnica ili haskap isplativija u odnosu na običnu?

Ovaj listopadni grm može narasti od jednog do tri metra u visinu i 1,5 metar u širinu. Spada u dugovječne biljke jer doživi od 25 do 30 godina. Plod je duguljasta bobica plavoljubičaste boje, okusa koji podsjeća na borovnicu, a dozrijeva već u svibnju.

U trećoj godini po grmu rodi od pola do jednog kilograma, a u punom rodu može dati tri do pet kg (starost grma 5 do 6 godina) ploda. Upravo zbog brzog stupanja u rod i ranog dozrijevanja često se plod naziva i majska jagoda.

Može se konzumirati sirov, ili se od njega prave džemovi, želei, osvježavajuća pića, a koristi se i u kulinarstvu kod spremanja jela od divljači i crvenog mesa.