Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Berba jabuka
  • 15.10.2021. 12:00

U toku je berba jabuka - prinosi smanjeni, a kvalitet varira

Kao najveći problem uzgajivači jabuka i ostalog voća upravo ističu kupovnu moć naših građana koja, ako bude manja zbog nadolazeće krize, za rezultat će imati kupovinu jabuka iz inostranstva, a ne domaćih!

Foto: Bojan Kecman
  • 335
  • 69
  • 0

U Republici Srpskoj u toku je berba jabuka. Pod ovom voćkom nalazi se oko 2.500 hektara, a 2021. godina, bila je najzahtjevnija u proizvodnji. Mraz, suša, nedostatak radne snage i smanjen rod, predstavljali su velike probleme voćarima koji će u narednom periodu da se suoče i sa povećanjem cijena mineralnih đubriva i vjerovatno zaštitnih sredstava.

Ajdared, sorta koja je najzastupljenija u zasadima, podbacila je sa prinosima, u odnosu na prošlu godinu, od 30 do 50 procenata.

Prvo mraz, a onda i suša

Nije samo mraz bio ograničavajući faktor jer pomenuta sorta ranije cvjeta u poređenju sa ostalim, već i suša, kaže nam predsjednik Udruženja voćara RS, Dragoja Dojčinović.

"Na plus 35 ili 40 stepeni stablo miruje, nema transporta hranjiva i vode, a takvih dana bilo je dosta, naročito u fazama razvoja pred berbu plodova. Najviše je stradao Zlatni delišes i Ajdared, ali ima lokaliteta gdje je prinos solidan dok su ostale sorte relativno malo bile pogođene mrazom, ali je i njih suša omela u vegetaciji", istakao je Dojčinović za Agroklub, dodajući da je najmanja šteta na sorti Greni koji se kasnije bere i može dugo da ostane na grani, a dobra je za pravljenje soka i rakije.

Niska otkupna cijena

Prema njegovim riječima, ove godine rod će biti manji, u odnosu na prošlogodišnji, za barem 30 odsto i proizvođači koji budu imali oko 50 tona po hektaru, mogu da budu prezadovoljni.

Međutim, u 2021. pojavio se drugi problem.

Rod je manji u poređenju sa prošlogodišnjim

Naime, malo ko od otkupljivača traži prvu klasu i većina roda će, zbog mraza i suše, završiti u preradi. Na terenu se dešava da pojedini uzgajivači kompletan prinos, od prve do treće klase, daju za mizernu cijenu - samo 0,25 KM za jedan kilogram. Kod onih koji to ne žele, jabuka za preradu ide od 0,15 do 0,35 KM/kg dok prva klasa, ako se uspije prodati, može dostići od 0,70 KM/kg pa na više.

Otkupna vrijednost pomenute voćne vrtse nije jedini problem za voćare. Na lokalitetima gdje nije bilo većih šteta od mraza i suše plodova na stablu ima manje, ali su krupniji pa otkupljivači ne žele da ih otkupe ako im je prečnik veći od devet centimetara jer ne mogu da se sortiraju i prodaju se kao treća klasa. 

Opet problem sa beračima

I u ovoj sezoni mnogi proizvođači kubure sa radnom snagom, odnosno, sa beračima. Jedan radnik dnevno može da ubere i tonu jabuka, a aktuelna dnevnica je povećana sa 35 i 40 na 50 KM, plus dva obroka i plaćen prevoz. Berba zna da traje i do dva i po mjeseca, a u 2021., počela je neke dvije sedmice kasnije u odnosu na prošlu godinu. I pored toga, malo ko želi da radi, tačnije, bere jabuku tako da među radnicima i dalje preovlađuju stariji ljudi.

"Cijena rada berača povećala se ali, ako se ovakvo stanje nastavi pitanje je da li će opstati voćarstvo. Ne radi se na zaštiti domaće proizvodnje, vremenske prilike su sve teže za normalan uzgoj voća, a i stanovništvo nam stari. Malo ko od mladih ostaje na selu da se bavi voćarstvom", ističe naš sagovornik.

Sve manje proizvođača

Jedan od starijih uzgajivača je i Dragan Kotur iz Miloševog Brda kod Gradiške. Ima skoro 70 godina i uzgaja jabuku na dva hektara - sorte Ajdared i Greni. Takođe ima i krušku, na dva hektara ali će je, kako kaže, iskrčiti.

"Četiri godine nemam roda krušaka zbog mraza. Jabuka je u ovoj sezoni nešto slabije rodila ali je kvalitet odličan. Čista je kao suza ali, pošto otkupljivači ne žele prvu klasu, sve prodajem po 0,25 KM po kilogramu", priča nam Kotur. Napominje da jabuku neće krčiti ali i to da neće moći još dugo da se bavi voćarstvom jer je ostario.

Dosta njih se odlučuje i na krčenje zasada...

"U okolini je, prije jedne decenije bilo deset uzgajivača jabuka, danas su ostala trojica. Ostali su iskrčili ili zapustili svoje voćnjake", sa sjetom govori Dragan.

Tek se očekuje uvoz pomenute voćne vrste iz inostranstva. U Poljskoj je dosta dobro rodila u 2021. i pošto se industrijska u toj zemlji prodaje po 0,15 KM/kg, cijena prve klase takođe bi trebalo da bude niska što će biti dodatna, otežavajuća okolnost domaćim proizvođačima.

Poznato je da poljski uzgajivači imaju dobre podsticaje od države, a zabranu uvoza u Rusiju riješili su pojačanim marketingom na ostalim tržištima što je za rezultat imalo prodor na tržište Egipta i nekih drugih azijskih zemalja.

Očekuje se rast cijena đubriva i pesticida

Na ruku našim voćarima u narednom periodu neće ići ni poskupljenje mineralnog đubriva. Već sada NPK, formulacije 7:20:30, košta i do 105 evra, za 100 kilograma, što je značajno povećanje u odnosu na 2020. godinu. Po svemu sudeći, cijena će do naredne sezone rasti, kao i cijene zaštitnih sredstava.

To će biti još jedan udar na poljoprivrednike jer se otkupne vrijednosti rijetko povećavaju. Uglavnom idu ka dole, a kriza u cijelom svijetu, koja se tek sada sve više počinje osjećati, sigurno će doći i do naših prostora.

Hoće li poljska jabuka istisnuti ovu našu domaću, ostaje da se vidi...

Kao najveći problem uzgajivači jabuka i ostalog voća upravo ističu kupovnu moć naših građana koja, ako bude manja zbog nadolazeće krize, za rezultat će imati kupovinu jabuka iz inostranstva, a ne domaćih. Izvoz u Rusiju jeste svjetlo na kraju tunela, ali se smanjuje jer Rusi traže da se ispune mnogi uslovi prilikom izvoza.

I dalje se dešava da se šleperi s ovim voćem vraćaju bez očiglednog razloga što izvoznike stavlja na još veću muku.


Fotoprilog


Tagovi

Dragoja Dojčinović Dragan Kotur Otkupna cijena Berba jabuka Ajdared Zlatni delišes Greni smit Jabuka iz Poljske Cijena mineralnog đubriva


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Nišićka visoravan (BiH), zadnjih godina poznata i po uzgoju heljde, procjenjuje se da je ovdje heljdom zasijano više od 1.000 dunuma zemljišta. Heljda uspijeva na visokim nadmorskim visinama, te je Nišićka visoravan, po svojim uslovima, ide... Više [+]