Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • OPG Ivana Ribarić Majanović
  • 08.12.2017. 07:30

U voćarstvu ništa ne ide preko noći, ali od lijeske ne odustajemo

Mladi ljudi Ivana Ribarić Majanović, diplomirana inženjerka šumarstva i njezin suprug Miroslav, inženjer voćarstva, veliki zaljubljenici u prirodu zaljubili su se i u lijesku kao voćnu vrstu. Podižu nasade po uzoru na Ivaninog oca Petra i strica Juraja koji imaju nešto više od tri hektara pod lijeskom

Foto: Vjekoslav Hudolin i arhiva obitelji Ribarić
  • 3.759
  • 466
  • 0

Kada im je umro otac Milan braća Juraj i Petar Ribarić iz Dragalića naslijedili su obiteljsku zemlju i, kako u šali kažu, razmišljali su što učiniti s njom, kojom se granom poljoprivrede baviti, ali da ne zahtijeva puno rada, jer nisu baš bili "vrući" za obradu zemlje.

"U to vrijeme u medijima je bila velika kampanja za podizanje višegodišnjih nasada, država ih je i financijski poticala. Prema dotadašnjim saznanjima brat i ja zaključili smo da je lijeska voćna vrsta oko koje nema puno posla - i prevarili se! Oko samog uzgoja i agrotehnike lijeska nije prezahtjevna, ali ima puno posla oko košenja i održavanja nasada, orezivanja, berbe, sušenja, čišćenja i tucanja plodova, odnosno odvajanja jezgre od ljuske. U tim pojedinim fazama lijeska i lješnjaci zahtijevaju puno ručnog rada, jer za sada, zbog manjih površina, ne možemo financirati nabavu sve odgovarajuće mehanizacije“, kaže Juraj ipak zadovoljan što su on i brat prije 12 godina podigli 2 nasada lijeske na površini nešto većoj od tri hektara.

Prevladava sorta istarski duguljasti (90) posto, a ostalo su oprašivači rimski i lambert. Međuredni razmak sadnje je 4,5 metra, a u redu 4 metra. Uzgojni oblik grm.

Prešli iz konvencionalnu u ekološku proizvodnju

Petar kaže da su on i supruga Vera u svojem dijelu nasada ispočetka počeli lijesku formirati kao stablašicu, uzgojni oblik vaza, ali nisu bili zadovoljni, pa u međuvremenu postupno prelaze na grmoliki uzgojni oblik koji daje bolje proizvodne rezultate u što su se uvjerili na bratovu nasadu. Ove godine Ribarići su zadovoljniji i prinosom nego prošle dvije godine kada su im katastrofalni mraz i druge vremenske nepogode uništile glavninu uroda.

Rezidba je jedan od većih poslova

"Nije to neki vrhunski prinos, jer suša je dobrim dijelom utjecala na smanjenje, neki plodovi nisu dobro naliveni, ranije je počeo opadati i list, pa će se posljedice tog izrazito sušnog razdoblja sigurno odraziti i na prinose sljedeće godine. Ipak, onim što smo ubrali, očistili i osušili zadovoljni smo, puno je bolje nego lani i preklani", kaže naš domaćin, vlasnik Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji se prije tri godine odlučio za prelazak iz konvencionalne u ekološku proizvodnju.

"Dva su razloga zašto smo se odlučili na proizvodnju bez uporabe pesticida. Prvo, to je svijest o proizvodnji zdravije hrane i čuvanje okoliša, što je, smatramo budućnost i dobro je da se poljoprivrednici sve više opredjeljuju za takav pristup. Drugo, u ovoj eri globalnog zatopljenja i ekstremnih vremenskih neprilika koje posljednjih godina sve više karakteriziraju katastrofalni mrazovi, suše, oluje, obilne kiše i druge nepogode, poljpoprivredna proizvodnja je sve nesigurnija. U godinama u kojima urod dobrano podbaci dobro dođu državne potpore kojima financiramo ulaganja u održavanje naših nasada“, kaže Juraj koji sa suprugom Vesnom radi u nasadu.

Uspijevaju prodati plodove lješnjaka

Ribarići su i ovih kasnojesenskih dana imali pune ruke posla oko lješnjaka. Još uvijek ga pomalo pripremaju za prodaju. Budući da je to voćna vrsta koja se može prodavati od sada do početka berbe u sljedećoj sezoni, nadaju se da sa plasmanom neće imati većih problema.

"Najviše prodajemo na kućnom pragu, preko prijatelja, poznanika, nikada nismo prodavali na veliko nekim tvrtkama i otkupljivačima preko neke tvrtke, uspijemo ga prodati jer je godina duga, a lješnjak se može čuvati, možemo ga prodavati od sada do početka sljedeće sezone branja. Sa štetnicima i bolestima nismo imali većih problema, suša je donekle utjecala na nalijevanje zrna. Dio plodova je odbacio. Posljedice suše će biti vidljive i na godinu", kaže Juraj.

Od stablašica prelaze na grmoliki uzgojni oblik

Još u vrijeme akcije berbe i kupljenja lješnjaka u Petrovom nasadu sreo sam njegovu kći Ivanu Ribarić Majanović i njezinog supruga Miroslava iz Rešetara. I ovo dvoje mladih ljudi - inženjerka šumarstva i inženjer poljoprivrede - koji 6 godina žive u braku dobrano su se prije nekoliko godina zagrijali za uzgoj lijeske.

Podižu nasade u Trnavi

"Kod roditelja smo vidjeli kako se lijeska uzgaja, koliko je i kakvog posla oko nje, koje su njezine dobre, a koje loše strane, kakve urode ta voćna vrsta daje kada su povoljnije godine i odlučili smo se za sadnju. Ova berba, ali i neki drugi poslovi u kojima pomažemo roditeljima, svojevrsno je stjecanje iskustva za našu proizvodnju u koju smo zakoračili, svidio nam se taj uzgoj. Ispočetka ne očekujemo nekakve urode, dok je nasad mlad najbitnije nam je da se sadnice dobro prime i da napreduju", sa puno žara priča mlada stručnjakina iz oblasti šumarstva, a sada i voćarica.

Ovih dana sa Ivanom i Miroslavom posjetio sam njihove mlade nasade lijeske u Trnavi u Općini Gornji Bogićevci. Nalaze se na južnim obroncima Psunja, uz potok Trnavu koji vijuga uz njihove njive. Njime su oduševljeni. Upravo taj potok koji sa jedne strane okružuje mlade nasade bio je prije nekoliko godina veliki mamac da upravo u Trnavi kupe zemlju za podizanje nasada. Od Rešetara, gdje žive, udaljeni su dvanaestak kilometara.

Uživaju u voćnjaku i prelijepom krajoliku

"Voćnjak je na prelijepom mjestu, uz potok. Pogledajte samo kako je bistar, u njemu se i sada vide ribe, ima u njemu žaba, rakova... Odmah smo se zaljubili u tu lijepu prirodu, vidjeli smo da tu raste dosta divlje lijeske i da okolo nema intezivne poljoprivrede i trovanja okoliša pesticidima.

Sa druge strane voćnjaka je velika bagremova šuma, možda ćemo se s vremenom, kada završimo planiranu sadnju lijeske, baviti i pčelarstvom, jer ima na tom području i drugih pčelinjih paša", hvali Miroslav slikoviti krajolik.

Priprema lješnjaka za prodaju

U blizini se nalazi jedan veći šljivik ali, nažalost, glavnina ostalih plodnih površina je zapuštena, zarasla u šikare i šumarke.

"Eto, vidite u ovoj maloj divljini, čistoj prirodi, prije dvije godine smo posadili prvi hektar lijeske, drugi hektar smo posadili prošle jeseni, a na ovom zemljištu koje smo preorali, posadit ćemo još 1 hektar čim nam to dozvole vremenske i zemljišne prilike. I kod nas prevladava istarski duguljasti, kao glavna sorta, a rimski smo posadili kao oprašivač. Odlučili smo se za uzgojni oblik grmoliku vazu. Planiramo još kupiti zemlje i posaditi lijesku za koju u posljednje vrijeme na ovom našem širem području sve veće zanimanje", pričaju nam ovi mladi ljudi puni planova.

To je naš izbor, naša volja i naša ljubav

Svjesni su Ivana i Miroslav da se u voćarstvu ništa ne može ostvariti preko noći, da je to dugogodišnji često i neizvjestan i rizičan posao, posebno sada ovih posljednjih godina velikih klimatskih promjena.

"Ne mogu si pomoći, volim biti na otvorenom prostoru, u prirodi, zato sam i studirala šumarstvo. Volimo ovo što radimo, tomu smo se posvetili. Suprug je također veliki prirodnjak i velika mi je potpora. Ovdje je puno neobrađene zemlje, mi smo počeli naš projekt upravo na takvim površinama. To je naš izbor, naša volja, ujedno i naša ljubav, vrijeme će pokazati da li smo bili mudri“, kaže ova mlada žena zaljubljena u prirodu.

"Budući da nismo mogli kupiti zemlju u svom selu došli smo ovdje u Trnavu. Praktično smo krenuli od nule i u ovih nekoliko godina uložili smo puno vlastitog novca i rada. Od kupnje zapuštenih površina, krčenja, tarupiranja, podrivanja i uređenja te zemlje, jer sve je to bila velika šikara, do kupnje mehanizacije: traktora, freze, tanjurača, roto kosilice, sjetvospremača. Nešto strojeva ima i punac pa ćemo se ispomagati. Kao mlad čovjek i inženjer voćarstva želim se dokazati u svojoj struci u vlastitom voćnjaku. Velika je sreća što i supruga Ivana to voli. Očekujemo da ćemo za desetak godina imati oko 5 hektara lijeske. Nadamo se da će nam ovaj nasad donositi prihod i da ćemo u njemu provoditi najveći dio vremena. Možda ćemo u blizini u Trnavi kupiti i kuću", otkriva nam Miroslav neke obiteljske želje i planove.

Foto: Vjekoslav Hudolin i arhiva obitelji Ribarić


Povezana biljna vrsta

Lijeska

Lijeska

Sinonim: Lješnjak, lješnik | Engleski naziv: Hazel | Latinski naziv: Corylus avellana L.

Lijeska je sredozemna kultura i izrazito heliofitna biljka. Vrlo je neobična voćka jer za razliku od drugih vrsta koje cvatu u proljeće, ona cvate zimi i to od prosinca do ožujka.... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Juraj Petar Ribarić Dragalića Lijeska Istarski duguljasti Rimski Vera Državne potpore Ivanu Ribarić Majanović Miroslava.


Autor

Vjekoslav Hudolin

Više [+]

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nedjeljni obilazak polja ;)