Možda i više, kaže Škara. Proizvode s dodanom vrijednošću prodaje na kućnom pragu, sajmovima i suvenirnicama u Zadru, Pagu i Biogradu na moru. Osim likera Cherryja i Maraskina na njegovom OPG-u proizvode i džem, vino i kvasinu od vlastitih marašaka. Nije ih iskrčio!
Nije svako dobro za dobro, ali ni zlo za zlo. Takvo je iskustvo i Davora Škare, voćara iz Škabrnje. Prije pet, šest godina drastičan pad cijena višnje maraske ili maraške, a uz to i sve nesigurniji otkup, doveo je voćare iz tog i drugih mjesta Ravnih kotara kao i cijele Dalmacije, u bezizlaznu situaciju pa su mnogi počeli zapuštati i krčiti svoje višegodišnje nasade.
Od 110, proizvodnja se u Škabrnji, u međuvremenu srozala na svega 10 tona. Ista situacija je u cijeloj Dalmaciji gdje se proizvodilo više od 12 tisuća tona višnje maraske, dok je danas proizvodnja pala za 4 puta te se proizvodi, ovisno od godine, manje od 3 tisuće tona godišnje.
"Otkupna cijena ispod 5 kuna je stvarno neisplativa“, kaže Škara. Ali, on nije krčio. Nije dozvolio da njime ovlada očaj, nego se dao na posao i prihvatio novi izazov.
"Počeo sam prerađivati plod. Prvo u liker od maraske, zatim sirup od maraske i na kraju džem od maraske“, započinje svoju priču Škara.
On i njegova obitelj, supruga Vesna sa sinovima Antom i Paškom uzgajaju oko 500 stabala marašaka koje su u punom rodu. "Za koji dan će berba. Neće biti rekordna, ali ubrat će se oko 4- 5.000 kilograma“, kaže Davor. Prisjeća se užurbanosti i šušura, groznice kakva je u dane berbe bila nekada, a sada sve protječe mirno. Oni Škabrnjani, koji kao još imaju nasade beru pomalo i prodaju na malo. Javljaju se kupci iz Istre, s kvarnerskih otoka, ima ih i sa dubrovačkog područja. Oni otkupljuju određene količine od 500 do 1.000 kilograma koje sami prerađuju u likere i sokove. Prodaju ih u vlastitim ugostiteljskim objektima kroz turizam.
"Rade isto što i ja“, kaže Davor i dodaje: "Naša maraška, pogotovo ova na potezu od Nina do Knina, odlikuje se iznimnom kakvoćom tako da su i proizvodi od nje vrhunski. Dokazano je da plod maraške iz našeg kraja ima najviše suhe tvari, te najbolji omjer sladora i kiselina. odlikuje se i većom koncentracijom antioksidansa antocijana i melatonina, nego što ih ima u drugim sortama višnje. Zato je i dobra i za sprječavanje krvožilnih bolesti i dijabetesa", tvrdi ovaj voćar koji je, kako kaže, silom prilika postao uspješan proizvođač proizvoda na bazi višnje maraške.
"Proizvodnja je jednostavna jer sve radim na jednostavan, prirodan način“, kaže i dodaje da za likere valja brati potpuno zrele plodove. Odmah ih stavlja u inox bačve, dodaje određene količine rakije lozovače i malo zasladi. S vremenom dolazi do prirodne maceracije. Nakon nekoliko mjeseci "otače“, prelijeva liker u staklene posude, a potom i u bočice od 1 i 2 decilitra. Bitna je i ambalaža, izgled boce i etiketa jer, osim na kućnom pragu i na sajmovima koje je redovito posjećivao do korone, dok ih je bilo, Škara svoje proizvode prodaje u suvenirnicama u Zadru, Biogradu i na Pagu.
"Do korone je sve išlo super. Dobra zarada i za mene i za trgovce. Lani se do lipnja prodalo više od tisuću bočica Cherryja i Maraskina, a ove godine još nijedna“, kaže Škara, ali ne očajava jer nešto turista već ima, a do kraja glavne sezone bit će ih i više. "Pa, ako se i ne proda, likeri neće propasti“, dodaje uz karakterističan osmijeh.
Koliko je isplativije prerađivati višnju marasku nego je prodavati kao sirovinu?
"Isplativije je najmanje 10 puta“, odgovara Davor i pojašnjava. “Umjesto po 5 kuna kolika je otkupna cijena, kilogram maraške prerađen u liker i druge proizvode s dodanom vrijednošću postiže 50 kuna po kilogramu. Možda i više", kaže. Od uroda ove godine on može proizvesti 400 litara likera. Osim likera Cherryja i Maraskina na njegovom OPG-u proizvode i džem od vlastitih marašaka. "Proizvodnja džema je kompliciranija. Treba plod okoštavati, a ako to radiš ručno triba više ruku i puno vrimena. Spas je u stroju za okoštavanje“, govori Škara. Džem prodaje u malim staklenim posudicama od 106 i 212 miligrama.
"Manja pakiranja su isplativija“, otkriva naš sugovornik. Malo pomalo stalno širi asortiman.
"Počeo sam proizvoditi vino od maraske, kao i desertna vina, kupažu vina od grožđa i vina od maraske, jer moja obitelj posjeduje vinograd od 1.000 panja“. Ali, to nije sve jer proizveo je i kvasinu (ocat) od višnje maraske za koju vjeruje da će biti hit u paleti njegovih proizvoda.
Škara je otišao i korak dalje. Uz maraške proljetos je podigao i nasad sa 600 sadnica artičoka. Urod je bio solidan, ali prodaje, osim nešto na kućnom pragu, nije bilo iz poznatih razloga. Svejedno, on i njegova obitelj već su pripremili teren gdje će dogodine podići novi nasad i to s ljubičastim plodovima koje su traženije na tržištu.
Svaka glavica postiže cijenu od 7 do 8 kuna, a one najranije i veću. Artičoka je višegodišnja biljka. Puni rod daje u drugoj godini, a njezin vijek ispativosti je 7 do 8 godina. U planu je i prerada artičoka, napraviti nekoliko proizvoda, namaza i plodova u maslinovom ulju, pogotovo jer imaju vlastiti maslinik.
"Ima svega tko hoće raditi“, poručuje Davor Škara. On i njegova obitelj žive od svog rada, a danas je to veliki uspjeh. Žive, a imaju se čemu i nadati, za razliku od onih koji su napustili ili iskrčili svoje nasade višnje maraske, a nisu ni pokušali koristiti njezine kvalitetne plodove za proizvode s dodanom vrijednošću.
Tagovi
Autor