Uočen ljeskotoč na lijesci: Zbog visokih temperatura preporučuju se biostimulatori

Obilaskom nasada lijeske uočena je pojava najznačajnijeg štetnika ove lupinaste vrste voća - ljeskotoča (Curculio nucum), upozoravaju stručnjaci.

Naime, spomenuti štetnik se javlja ovisno o vremenskim uvjetima od svibnja do kraja srpnja. Ženka pomoću rila buši mlade tek zametnute plodiće u koje odlaže jaja. Ubodna mjesta na plodovima ulazno su mjesto za infekcije različitim gljivičnim bolestima (Monilinia, Botrytis, Fusarium itd.). 

Prisutnost odraslih oblika ljeskotoča provjerava se metodom otresanja u jutarnjim ili večernjim satima. Ispod stabla se postavi svjetlija prostirka, te se grm/stablo protrese. Kritičnim brojem i pragom odluke smatra se ulov 3-4 pipe po grmu/stablu.

"Iako je za suzbijanje truleži plodova preporuka primjene jednog od dopuštenih fungicida, zbog visokih temperatura koje bilježimo ovih dana ne savjetuje se koristiti bakrene pripravke, već se za biljke koje su u stresu zbog visokih temperatura i nedostatka vlage preporučuje primjena biostimulatora“, navodi mag.ing.agr Marko Borić. 

Također, u svim nasadima lijeske bilježimo pojavu lisnih ušiju (Aphididae) te stjenica koje mogu prouzročiti značajniju pojavu pljesnivosti i truleži jezgre (Nematospora coryli).

Smanjenje prinosa i do 50 procenata

Bitno je napomenuti kako primjenu sredstava za zaštitu bilja mogu obavljati samo osobe s položenim ispitom o sigurnom rukovanju i pravilnoj primjeni pesticida, a potrebno ih je koristiti sukladno uputama proizvođača. 

"Ambalaža se treba zbrinuti na propisan način, te voditi evidencija o izvršenim tretiranjima“, podsjećaju stručnjaci.. 

Trulež plodova lijeske se javlja na mjestima napada štetočina - vrijeme je za zaštitu

Kako smo ranije pisali, razne stjenice se takođe javljaju u ovo vrijeme, a zadnjih godina u voćarstvu pa tako i u zasadima lijeske, bilježimo rast populacije pojedinih fitofagnih vrsta stjenica (npr. Gonocerus, Palomena, Dolycoris). Naime, one prave štetu sišući plodove, zbog čega dolazi do njihove deformacije, a osim toga, kroz rupice od sisanja ulaze spore raznih gljivica što dovodi do truljenja. Nema registrovanih preparata za njihovo suzbijanje.

Smatra se da su direktni gubici od ishrane štetočine jezgrom lješnjaka manji od posrednih šteta koje nastaju zbog naknadnog razvoja uzročnika truleži plodova.

 U takvim je uslovima zabilježeno propadanje više od 50 % prinosa, a takođe i grad može izazvati oštećenja na plodovima i omogućiti razvoj truleži pa se preporučuje nakon ove nepogode obaviti zaštitu što prije.