Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Cvjetni pupovi
  • 07.07.2021. 09:00

Utjecaj raznih faktora na diferencijaciju cvjetnih pupova kod jabuke

Kad se pupoljak iz vegetativnog pretvori u cvjetni, proces je nepovratan, što ne znači da će se uvijek razviti i funkcionalan cvijet.

Foto: Renata Prusina
  • 735
  • 63
  • 0

Na stablima jabuka nalazimo nekoliko vrsta cvjetnih pupova, a to su cvjetni pupovi nastali u rozetama listova dvogodišnjih i trogodišnjih grana kao i oni nastali iz lisnih rozeta na starijem pršljenastom drvetu. Tu su i terminalni pupovi nastali na krajevima rasta vrlo kratkog drveta (do 10 cm – štrljaka), a onda i terminalni cvjetni pupovi nastali na krajevima rasta kratkih i srednje dugih jednogodišnjih grana (20-50 cm). Na kraju, to su i cvjetni pupovi položeni uzdužno u pazušcima otpalih listova jednogodišnjih grana.

Puno je uvjeta o kojima ovisi hoće li se neki pup početi razvijati za narednu godinu kao lisni, rozeta ili cvjetni. 

Prije nego što se uoči bilo kakva vidljiva vanjska promjena u morfologiji, meristem pupa dobije informaciju za početak stvaranja cvjetova preko određenih biokemijskih podražaja. Međutim, većina istih još nije u potpunosti utvrđena. 

Kad se pupoljak iz vegetativnog pretvori u cvjetni, proces je nepovratan, što ne znači da će se uvijek razviti i funkcionalan cvijet. Isto se događa kod pretoplih zima ili u prerodnoj godini te nakon prevrućih i presušnih godina.

Poznato je da na pravilnu diferencijaciju cvjetnih pupova mogu utjecati razni faktori poput podloge, rezidbe, podrezivanje korijena, ljetne pljevidbe i rezidbe, opterećenje urodom, klimatski faktori, gnojidba kao i primjena hormona rasta. 

Bujnost podloge

Bujnost podloge, kao i korištenje međupodloge imaju značajan utjecaj na nastanak količine cvjetnih pupova. Tako one slabije bujne imaju i sporije periode izduživanja internodija tijekom ljetnih mjeseci na mladicama, a što je najvažnije doprinose ranijem prekidu rasta. 

Nakon što se zaustavi rast mladice i formira terminalni pup, stvoreni asimilati iz listova već dosta rano u vegetaciji mogu biti upotrijebljeni za stvaranje cvjetnih pupova. Što je on ranije prekinut, to će se više asimilata preusmjeriti uz razvoj plodova i u diferencijaciju za narednu godinu. Shodno tome, svaka smanjena bujnost pospješuje ovaj proces, pa je ovo važno kod određivanja intenziteta prihrane dušičnim gnojivima. 

Međutim, na količinu i diferencijaciju utječu i neki drugi faktori pošto je kod nekih klonova podloga potpuno iste bujnosti utvrđen različit utjecaj na njihovu količinu. Također, na taj proces utječu  stvaranjem i načinom kretanja biljnih hormona (auksini, giberelini, citokinini i apscizinska kiselina) unutar stabla. 

Drugi način je njezin utjecaj na kut rasta sortne plemke. Što više podloga povećava kut grananja na nju cijepljene sorte, to ima veći učinak na povećanje nastanka pupova.

Jednogodišnja se grana ne prikraćuje

Što se tiče utjecaja rezidbe, rodno drvo jabuke, kod najvećeg broja sorata razvija se u periodu kroz tri godine. Jedne godine grana naraste, druge godine ako je kod rezidbe ostavljena ne prikraćena sa zdravim terminalnim, ona po svojoj dužini formira cvjetne pupove i treće godine rađa. 

Oni najkvalitetniji nalaze se na dvogodišnjem drvetu. Jedno od glavnih pravila kod rezidbe je - ove godine režemo - pripremamo urod za dvije godine unaprijed.

Drugim riječima, kod ovogodišnje rezidbe je potrebno ostaviti dovoljan broj umjereno bujnih jednogodišnjih grana, koje će tijekom vegetacije uredno diferencirati cvjetne. 

Ostavljanje prekratkih jednogodišnjih grana rezultirat će premalom količinom te mogućom pojačanom bujnošću. S druge strane, ostavljanjem predugih, posebice u dugom rezu, prouzročit će većim brojem pupova no uvelike će pogoršati osnovni oblik uzgojnog oblika, vretenasti grm ili usko vreteno. 

Najbolja je diferencijacija cvjetnih na umjereno bujnim do slabo bujnim položenim jednogodišnjim granama 20-40 cm koje na vrhu imaju zdravi (bez pepelnice) cvjetni terminalni. 

Rezidbom utječemo na diferencijaciju cvjetnih pupova (foto: Renata Prusina)

Stoga je kod rezidbe najosnovnije pravilo - jednogodišnja se grana ne prikraćuje, već se, ako je prejaka ili preslaba vadi van do osnove. Najbolje je iste jednogodišnje na kojima će se stvarati cvjetni pupovi za narednu godinu ostavljati što je više moguće uz osnovu provodnice, debla.

Podrezivanjem smanjujemo bujnost

Kako smo do sada ustanovili da je veće stvaranje cvjetnih pupova na slabije bujnim stablima, kao i na umjereno bujnim dvogodišnjim granama, očito je da će na bujnim voćkama ili prebujnim nasadima formiranje cvjetnih biti smanjeno. 

Ovo je naročito izraženo u situaciji niskog cijepljena, kada sorta uslijed preduboke sadnje pređe na vlastiti korijen. Podrezivanje korijena tzv, riperima ili noževima, smanjuje moć usvajanja hranjiva, dolazi do smanjenog rasta, manjka vode, ranog prestanka rasta mladica, te se time zapravo imitira slabo bujna podloga. Razbijanje natiskanog sloja od prohoda traktora.

Podrezivanje može u takvim nasadima znatno doprinijeti smanjenju bujnosti, a time i povećanju nastajanja cvjetnih pupova na dvogodišnjim granama, kao i na starijem pršljenastom drvetu.

Ljetnom pljevidbom preusmjeravamo energiju u ono što nam treba

Nadalje, idući utjecaj koji smo spomenuli je ljetna pljevidba i rezidba. 

Osnovni cilj pljevidbe je odstraniti sve ono što nam troši hranjiva i energiju za svoj rast i razvoj, a neće nam trebati za održavanje uzgojnog oblika i diferencijaciju cvjetnih na dvogodišnjem i pršljenastom drvetu. Njome preusmjeravamo energiju u ono što nam treba i ostaje na stablu. 

Važno je razmišljati o uzlaznim sokovima koji idu od korijena prema novim jednogodišnjim granama koje rastu. Kod svakog oblika potrebno je znati da njome nepovratno odbacujemo dio već stvorene zelene mase za koju je stablo jabuke utrošilo hranu i energiju. Znači da ranije izvedena pljevidba doprinosi većem preusmjeravanju energije u ono što treba ostati na stablu. 

Vodopije su potpuno nekorisne grane koje nam ne mogu poslužiti za obnovu i održavanje rodnog drveta, pa je daleko bolje da ih pljevidbom odstranimo prije nego oduzmu hormone i hranjiva rodnom drvetu. (osim u slučajevima prebujnih nasada i alternativno nerodne godine)  Najčešće su rezultat nekvalitetne rezidbe dugim škarama s tla, pa se ostavljaju tzv čepovi. 

Ako ih ostavimo i odstranimo u zimskoj rezidbi tada su hranjiva za njihov rast i razvoj već utrošena. Njihovim ranim odstranjivanjem rukom, (u vrijeme kada to još možemo odraditi bez škara) preusmjeravamo dio hormona rasta i hranjiva u niže ležeće rodne grane, te time pozitivno utječemo na bolje osvjetljenje i prozračnost krošnje, što djeluje na bolje diferenciranje cvjetnih te poboljšavamo efikasnost sredstava za zaštitu bilja. 

Ovaj dio posla najbolje je obaviti početkom mjeseca lipnja, a još bolja varijanta je imati uravnoteženo rodan i umjereno bujan nasad s pravilnom izolacijom vrhova provodnica, bez čepova, u kojem se javlja vrlo mali broj vodopija. Ako je promjer krošnje veći od jednog metra, količina svjetlosti može pasti ispod 30 posto pune sunčeve svjetlosti, pa se u tom trenutku javljaju ozbiljni problemi s pokretanjem i razvojem cvjetnih. 

Također, slično se može događati i kod sadnje redova u smjeru istok zapad, kada sunce većinu vegetacije osvjetljava samo južnu stranu redova koja je uvijek bogatija rastom i urodom od sjeverne, nedovoljno osvjetljenje.

Opterećenje urodom

Suvremena komercijalna proizvodnja ne može si dozvoliti da imamo jedne godine u voćnjaku preveliki urod s velikim udjelom sitne jabuke, dok je naredne godine smanjen, a problem čini prevelika krupnoća plodova koji u skladištima i hladnjačama stradavaju od fizioloških poremećaja. 

Do izostanka diferencijacije cvjetnih pupova dolazi iz dva osnovna razloga. Nakon obilne cvatnje, giberelini, koji se sintetiziraju u sjemenkama velikog broja novo oplođenih plodova, zaustavljaju proces stvaranja za narednu godinu. 

Drugo, velika količina plodova su veliki potrošač hranjiva i asimilira kojih tada vrlo malo ostaje za diferencijaciju pupova. Dosta istraživanja dokazalo je kako za pravilnu diferencijaciju za narednu godinu je najvažnije da ona otpočne već 20-30 dana po cvatnji. Stoga nam je važno u tom periodu "skinuti" sa stabla što više „viška“ plodova (sjemenki). Kod prorjeđivanja kojim želimo spriječiti alternativno rađanje bitno je smanjiti broj plodova unutar 4 tjedna od cvatnje, jer se u tom periodu iniciraju cvjetni pupovi za sljedeću godinu. 

Vrlo je važno obratiti pažnju da se „skine“ svih pet do šest cvjetova – plodova s određenih cvatućih rozeta, jer će se tek tada sa sigurnošću inicirati stvaranje novog cvjetnog pupa u tim rozetama za narednu vegetacijsku godinu. Ovo je naročito važno ako prevladava starije pršljenasto drvo. Isto vrijedi i za „skidanje“ nepotrebnog uroda s jednogodišnjih grana kojima je zapravo funkcija da stvore pupove, a ne da daju sitne plodove loše kvalitete. 

U alternativno nerodnoj godini, kada nema plodova, nema ni giberelina, rast jednogodišnjih mladica može završiti relativno rano, te ostaje vrlo mnogo hranjiva koja se tada utroše na stvaranje cvjetnih pupova čak i na jednogodišnjim granama. Primjena Ca- proheksadona može ovo još i potencirati. Nakon takve godine vrlo su česte situacije da je stablo obloženo pupovima na starom pršljenastom drvetu, na svim dvogodišnjim granama, a i gotovo sve kraće jednogodišnje grane obložene su cvjetnim pupovima, što je vrlo ozbiljan problem za alternativu.

Protekla godina hladna -  manje pupova

Od klimatskih faktora koji utječu na diferencijaciju glavni su oni iz prethodnog ljeta, tijekom perioda skupljanja sume inaktivnih temperatura, u početku vegetacija kod nakupljanja sume pozitivnih temperatura i za vrijeme same cvatnje.

Ako je protekla godina bila hladna s puno oborina, bit će manja diferencijacija cvjetnih pupova. 

Sorta svake voćne vrste, pa tako i jabuke zahtijeva određeni broj sati tijekom zimskog mirovanja, provedenih na temperaturama ispod 0°C, odnosno ispod 8°C. Broj potrebnih sati hlađenja kreće se od 400-1000 sati, ovisno o sorti. U tom razdoblju svi hormoni rasta moraju se razgraditi. Bez dovoljno hladnih sati/dana, stablo jabuke ne može stvoriti funkcionalne cvjetne pupove.

U istraživanju provedenom prije mnogo godina na istraživačkoj stanici Long Ashton, (U.K.) dokazano je kako su stabla u staklenicima držana tijekom jeseni i zime na +8°C, dala gotovo 90% nefunkcionalnih cvjetova koji nisu mogli donijeti plod. Na cvjetovima koji su ocvali plodovi su bili s malim brojem sjemenki, a ogromne veličine zbog dobre ishranjenosti. 

Neka istraživanja pokazala su da visoke temperature (30°C ili više) u lipnju i srpnju tijekom stvaranja začetaka cvijeta imaju štetan učinak na cvatnju u sljedećoj sezoni, kao i temperature više od 26°C u kolovozu tijekom razvoja cvijeta, što nije zanemarivo vezano uz trend klimatskih promjena. Nakon loših uvjeta za razvoj tijekom prevrućih  ljeta, neka istraživanja su pokazala i povećano tzv. junsko opadanje plodova. Napokon, jabuka je voćka hladnijeg dijela sjeverne hemisfere.

Jačina gnojidbe jedan od faktora bujnosti

Bujnost stabla ovisi i o samoj jačini gnojidbe, naročito dušičnim gnojivima.

Ako korijen ima snagu da „potjera 500 cm novog rasta“ stablo može potjerati 50 mladica duljine 10 cm, 25 mladica duljine 20 cm, ili pet vodopija duljine 100 cm. Što će se dogoditi ovisi o jačini našeg reza, odnosno o tome koliko smo pupova ostavili da potroši energiju od „500 cm rasta“.

Po bujnosti jednogodišnjih grana najbolje možemo procijeniti da li je voćnjak pregnojen dušičnim gnojivima ili. Tako ako su jednogodišnje grane prejake, dužine 50 – 100 cm, pregnojen je i dušična gnojiva je potrebno smanjivati ili izostavljati. 

Bujnost stabla ovisi i o samoj jačini gnojidbe, naročito dušičnim gnojivima (foto: Renata Prusina)

S druge strane, ako su jednogodišnje grane duljine svega pet do 20 cm, voćnjak treba jače prihraniti dušičnim gnojivima. 

Najbolja duljina jednogodišnjih grana s kvalitetnim terminalnim cvjetnim pupom, koje ne prikraćene ostavljamo za pripremu rodnog drveta je 20-40 cm. Svaka kasna ili prekomjerna prihrana dušičnim gnojivima uzrokuje produljenje perioda rasta, trošenje hranjiva za rast umjesto za početak diferencijacije. Međutim, umjerene doze dušika nakon završetka perioda rasta, posebice na slabije bujnim nasadima mogu ju pospješiti. Isto važi i za period nakon berbe. Teorija o uspostavljanju kritičnog omjera između količina ugljikohidrata i prisutnog dušika; takozvani omjer C/N, sve se više dopunjuje i uvjetima temperatura (prevruće) za vrijeme ljetnih mjeseci.

Primjena hormona rasta

Stabla jabuka proizvode biokemijske signale, biljne hormone koji se često nazivaju endogenim hormonima. Oni su od velike važnosti za signalizaciju, odnosno pokretanje ili prekidanje svih fenofaza tijekom jednog vegetacijskog ciklusa.

Naročito giberelini, ali i auksini i citokinini, imaju vrlo važnu ulogu u pokretanju i razvoju pupova. Nakon obilne cvatnje, giberelini, koji se sintetiziraju u sjemenkama velikog broja novo oplođenih plodova, zaustavljaju proces stvaranja za narednu godinu. Najveća koncentracija giberelina u sjemenkama je oko 30-40 dana po cvatnji. To je ujedno i period do kojeg je potrebno obaviti prorijedu ako želimo osigurati diferencijaciju cvjetnih pupova za narednu godinu.

Istovremeno, voćka povećanom produkcijom auksina rasta želi osigurati velikom broju plodova što veću lisnu masu, te vrlo malo hranjiva i energije ostaje za diferenciranje cvjetnih pupova za narednu godinu. Tek kada se produkcija giberelina i auksina zaustavi, a to se događa oko 90 dana po cvatnji, već je prekasno da bi diferencijacija za narednu godinu uredno započela i završila.

U voćarskoj praksi postoje i kemijske tvari koje inhibiraju ili potiču razne biljne procese pa se neke od njih mogu koristiti i za pojačan ovaj proces. Najvažniji su takozvani usporivači rasta biljaka, sredstva koja skraćuju duljinu internodija, a time i duljinu mladica, a ujedno i inhibiraju prirodno stvaranje giberelina. Najpoznatiji je Kalcijev proheksadion, odnosno – Regalis.

Isto tako pokazalo se da primjene giberelina u tretmanima za vrijeme loše cvatnje, hladnog vremena potiču partenokarpiju i poboljšavaju oplodnju plodova u jabukama.

U nekim zemljama vrše se i istraživanja sa sredstvom Cultar 250 SC (paklobutrazol), koji također djeluje inhibirajući sintezu giberelina, proizvodeći smanjenje vegetativnog rasta.


Povezana biljna vrsta

Jabuka

Jabuka

Sinonim: - | Engleski naziv: Apple | Latinski naziv: Pyrus malus L.

Jabuka je temelj voćarske pro­izvodnje i služi kao osnovica za usporedbu isplativosti uzgoja drugih voćaka. Njezini plodovi dozrijevaju od najranijeg ljeta sve do zime. Plodovi... Više [+]

Tagovi

Difrencijacija Cvjetni pupovi Jabuka Podloga Gnojidba Rezidba Pljevidba


Autor

Adrian Horvat

Više [+]

Adrian Horvat je diplomirani inženjer agronomije i viši stručni savjetnik hortikulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]